Štednja u dinarima isplativija nego u stranoj valuti

Piše: dr Dejan Molnar,
docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Nivo štednje u našoj zemlji porastao je i u dinarima i u devizama, uprkos drastičnom smanjenju kamatnih stopa. Na dinarsku štednju one su opale sa skoro deset (2012.) na oko tri odsto (2018.), a na deviznu sa oko pet odsto (2012.) na ispod jedan odsto (2018.). Dinarska štednja je u pomenutom periodu sa 18 milijardi porasla na 54,4 milijarde dinara, dok je, istovremeno, devizna štednja sa 7,9 porasla na 9,7 milijardi evra. Udeo dinarske štednje u ukupnoj štednji porastao je sa 1,8% u 2012. na 4,5% u 2018. godini. Dinarizacija štednje je očito jako spor proces, budući da građani preko 95% štednih uloga drže u devizama, iako je trenutno štednja u dinarima isplativija.
Radi poređenje isplativosti štednje u dinarima i devizama najpre treba izračunati koliko prinosa će se ostvariti po osnovu svakog od pomenutih oblika štednje. Potom, prinose treba sabrati sa uloženom glavnicom. Na kraju, buduće dinarske iznose treba izraziti u evrima ili, pak, obrnuto, buduće iznose denomirane u evrima izraziti u dinarima.
Pretpostavimo da osoba raspolaže sa 1.000 evra. Danas dinarski ekvivalent tog iznosa iznosi oko 118.000 dinara. Alternative su: (a) oročavanje iznosa od hiljadu evra i (b) oročavanje iznosa od 118 hiljada dinara. Prema aktuelnim uslovima na tržištu, prva alternativa (oročavanje depozita u evrima na godinu dana) donosi prinos od oko 0,5 odsto, a na ostvarenu zaradu od kamate plaća se porez na kapitalnu dobit u iznosu od 15 odsto. Nakon isteka perioda štednje (godinu dana), klijent će ostvariti prinos od 4,25 evra, jer iznos od 5 evra po osnovu kamate treba umanjiti za 0,75 evra na ime poreza. Ukupan iznos kojim će klijent raspolagati jeste 1.004,25 evra. Sa druge strane, kamatne stope na oročene dinarske depozite na period od godinu dana su veće – iznose oko 3 odsto.
Prema važećoj regulativi na zarađenu kamatu (kapitalnu dobit) po osnovu dinarske štednje se ne plaća porez. Ulog od 118 hiljada dinara, nakon godinu dana biće uvećan za oko 3.500 dinara (zarađena kamata) i iznosiće 121.500 dinara. Prilikom donošenja odluke, štediša treba da uporedi šta mu se više isplati, da li da posle isteka perioda štednje raspolaže sa 121.500 dinara ili sa 1004,25 evra. Napomenimo na ovom mestu da nisu dobra poređenja koja u obzir uzimaju samo ostvarenu zaradu (kamatu). Treba porediti celokupne iznose (glavnice uvećane za kamatu), jer činjenica je da će se klijentu i glavnica vratiti, u iznosu i valuti u kojoj je izvršeno oročenje.
U ovom slučaju, devizni kurs jeste kategorija koja opredeljuje isplativost. Sve dok je pomenutih 121.500 dinara više od 1004,25 evra, isplativija je štednja u dinarima. Tako dolazimo do zaključka da je kurs od oko 121 dinara za jedan evro „kritičan”, jer u slučaju da kurs pređe tu granicu isplativija bi bila štednja u evrima (pod uslovom da se ostale veličine ne menjaju).