SVE VIŠE ZAINTERESOVANIH ZA KUPOVINU STANOVA I STANOGRADNjU

Višespratnice popularnije od kuća

Podaci Republičkog zavoda za statistiku govore da je u prvom polugođu ove godine vrednost tržišta nekretnina u našoj zemlji iznosila 1,8 milijardi evra, a nove vlasnike u ovom razdoblju dobilo je 47.000 (kuća, stanova, lokala, garaža, placeva i parcela poljoprivrednog zemljišta). Novčana vrednost prometovanih nepokretnosti uvećana je u odnosu na isti period 2018. godine za 12 odsto. Učešće Beograda je 27, a Vojvodine 36 procenata. U severnoj pokrajini stanovi, kuće i zemljište zauzimaju približno jednak udeo na tržištu, sa blagom prednošću stanova u odnosu na kuće.

OŽIVELO TRŽIŠTE
Naš grad u ovoj trci stoji dosta dobro. Vrednost prometovanih nepokretnosti od 17 miliona evra bila je u redu sa Pančevom i Starom Pazovom. To je više od Sombora (13 miliona, a manje od Novog Sada i Subotice). Najjeftiniji kvadrati u starogradnji su tamo gde je i obim trgovine manji: u Kikindi između 230 i 600 evra i Somboru – od 250 do 730 evra. Po statistici u Zrenjaninu su se cene kretale od 330 do 950 evra. U novoizgrađenim zgradama u našem gradu cena je, po istoj statistici, bila od 700 do blizu 1.000 evra po kvadratu.
– U Zrenjaninu je tržište bilo na minimumu između 2009. i 2011. godine, zatim je oživelo, a snažan rast nastupio je pre dve godine. Sve su „pogurali” povoljni krediti i visok povraćaj PDV-a. Dominira novogradnja, izdvojila bih zgradu u ulici Tihomira Ostojića koju je izgradio novosadski „Hom interpoint”. Interesovanje za stanove i lokale je veliko od prvog dana, pa je cena sa 700 narasla na 950 evra po kvadratu. Visok kvalitet, savremeni materijali i tehnike gradnje dostižu i zrenjaninske firme „Maksimović gradnja” i „Bio elektrik”. Cena starijih stanova u višespratnicama je od 500 do 700 evra po kvadratu. Više su cene u zgradama bližim centru i u onima niže spratnosti, ako nema lifta. Otvaranje „Aviva”, blizina „Drekslmajera” „Pompee” i drugih fabrika povisila je cene stanova u ovom delu grada
– ističe Gordana Božić, direktorka agencije „Gsigma”.

NIČU NOVI OBJEKTI
Svoje viđenje ekspanzije stanogradnje dao nam je uspešni privrednik Budimir Jovanović, direktor „Keramike Jovanović”. On spominje uspon stanogradnje pre krize, posle 2000. godine, u vremenu od 2004. do 2008/2009. kada je izgrađeno mnogo višeporodičnih i porodičnih objekata.
– Ekonomska situacija se u poslednje dve-tri godine popravlja, krediti su povoljni, rastu zaposlenost i zarade… Dolazi i do svojevrsne socijalne evolucije. Mnogo mlađih ljudi i u gradu i na selu ne želi da živi sa roditeljima. Građevinci reaguju na te signale, pa je izgradnja višespratnica zaspupljenija od gradnje porodičnih kuća. Ne tako davno građena su naselja porodičnog stanovanja na „Putnikovu” i „Berberskom”, a nešto ranije u ulici Ive Andrića – podseća Jovanović.
„Keramika Jovanović” gradi stambeno-poslovni objekat u Obilićevoj ulici, neposredno uz Bulevar Milutina Milankovića, na sopstvenom placu.
– Zgrada je „izašla iz temelja”. Imaće prizemlje od 800 kvadrata namenjeno poslovnim sadržajima, četiri stambene etaže sa 48 stanova. Primenjujemo savremene materijale i tehnike gradnje. Objekat, čija će gradnja trajati do leta 2020. godine biće i estetski privlačan i davaće ton ovom delu Bulevara Milutina Milankovića – kaže Budimir Jovanović.

  • MIGRACIJE
    U poslednje vreme vlasnike menjaju i kuće izgrađene krajem osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka, kao i one sazidane i vrhunski opremljene pre samo nekoliko godina. Razlozi su različiti, a izgleda da su najčešći migracije stanovništva prema većim centrima u Srbiji, ali i ka zemljama zapadne Evrope.

 

  • NA CENI PERLEZ, ČENTA, TARAŠ
    Kao novost na tržištu nekretnina, Gordana Božić ukazuje na znatan interes za kuće u gradu namanjene rušenju, pogotovo za one koje imaju placeve sa voćnjacima. Takođe, raste i promet kuća u nekim selima. Vodeći su Perlez, Čenta i, verovali ili ne, Taraš. Najćešće su kupci starije osobe, a ima i mlađih, na primer penzionisanih oficira. Gordana Božić, kao kupce stanova, ne zaboravlja da pomene ni imućnije poljoprivrednike koji već više decenija kupuju stanove za decu, ne samo u Novom Sadu, nego i u Zrenjaninu.

M. Stojin