Zrenjaninci više vole kuće nego stanove?

Piše:dr Dejan Molnar, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

U toku prethodne godine u EU je došlo do smanjenja cena objekata za stanovanje. Prema podacima Evrostata, međugodišnja stopa rasta (u trećem kvartalu 2023. u odnosu na isti period 2022. godine) je bila negativna. Iznosila je -1%, pri čemu je pad cena bio prisutan u 10 od ukupno 27 zemalja članica.
Izgleda da tržište nepokretnosti u Srbiji nije fleksibilno kao evropsko. Uprkos zabeleženom padu broja kupoprodaja (sklopljenih ugovora) nije došlo do odgovarajućeg sniženja cena po kvadratnom metru. Ukupan broj ugovora o kupoprodaji na tržištu nekretnina u Srbiji je smanjen sa 140.592 u 2022. na 121.627 u 2023. godini (pad od 13,7%). Po segmentima, intenzitet je bio različit – stanovi (-18,8%), kuće (-15,3%), garažni prostori (-13,2%), poslovni prostori (-8,3%), dok je jedino u slučaju poljoprivrednog zemljišta zabeležen rast (+5%).
Posmatrano sa finansijskog aspekta u našoj zemlji je prošle godine zabeležen pad tržišta od 13,3%, odnosno obim novčanih sredstava od 6,5 milijardi evra u 2023. je bio za milijardu evra manji nego 2022. (kada je tržište „vredelo” 7,5 mlrd. evra). Posmatrano prema prometovanoj vrednosti u 2023. godini u strukturi su najviše bili zastupljeni stanovi (52,8%), zatim kuće (8%), razni posebni delovi objekata (7,3%), građevinsko zemljište (7%), poslovni prostori (5,4%), poljoprivredno zemljište (3,7%), garaže (2,7%) i dr. Po vrstama, pomenuti pad vrednosti tržišta je bio najveći u slučaju kuća (-18,8%), zatim stanova (-16,7%) i garažnih (-16,9%), te poslovnih prostora (-5,2%). Jedino je segment poljoprivrednog zemljišta porastao za čak 14%.
Grad Beograd ima dominantnu poziciju na domaćem tržištu nekretnina kada se posmatra vrednost transakcija. U sektoru prometovanih stanova udeo glavnog grada bio je čak 61% u vrednosti prometovanih garaža (74%), poslovnih prostora (53%), poslovnih objekata (51%) i građevinskog zemljišta (36%).
Segment tržišta kuća u Zrenjaninu bio je daleko živahniji od republičkog proseka. Broj prometovanih kuća u našem gradu je u 2023. bio manji za 6,3% u poređenju sa 2022. godinom, što je tri puta niža stopa od one koja je zabeležena na nivou države (-18,8%). Broj prometovanih kuća u toku prošle godine bio je najveći u Beogradu (2.017), zatim u Subotici (1.098), dok je Zrenjanin zauzeo treću poziciju (788). Ukoliko se ovaj pokazatelj prikaže relativno u odnosu na broj žitelja, Zrenjanin zauzima visoko peto mesto u Srbiji sa 7,43 prometovnaih kuća na 1.000 stanovnika, odmah iza Kanjiže (14,3), Bačke Topole (13,1), Bečeja (11,6) i Subotice (8,8). Na listi formiranoj prema ovom pokazatelju, iza grada na Begeju ostaju Beograd (1,2), Novi Sad (1,6), Kragujevac (2,1), Leskovac (2,3), Čačak (2,7), Pančevo (3,2), Šabac (4), Sremska Mitrovica (4,8), Kikinda i Vršac (sa po 6,4).
Da li ovo znači da se Zrenjaninci uprkos savremenim trendovima (život u kolektivnim zgradama), pre odlučuju za individualni oblik stanovanja? Ovo bi mogao da bude i signal za investitore i odgovorne za urbanističko planiranje. Nadležni u Gradskoj upravi trebalo bi da razmotre mogućnosti novih naselja sa kućama, umesto da se isključivo forsira izgradnja višespratnica i to neretko na lokacijama gde im mesto zapravo i nije.