UOČI PROSLAVE SEOSKE SLAVE, POSETILI SMO JEDNO OD NAJŽIVLJIH ZRENJANINSKIH SELA

Da popularnost Perleza prate ulaganja u naselje

Povoljan geografski položaj, dobra veza sa gradovima u okolini i okruženost prirodom učinili su da Perlez postane sve atraktivnije mesto za život. O tome svedoči veliki broj porodica iz gradova koje odlučuju da se ovde presele
Bili oni mladi bračni parovi ili penzioneri, zajednička im je potraga za sporijim tempom života. To je rezultiralo formiranjem raznolike zajednice, koja se trudi da ovo banatsko mesto učini prijatnim za život svih generacija.
Seoska slava održana proteklog vikenda bila je prilika da se okupe meštani, ali i Perležani koji više ovde ne stanuju.

ČEKUJU PRIKLJUČAK NA GASOVOD
Novi Savet Mesne zajednice „Perlez” oformljen je pre pola godine. U proteklom periodu rekonstruisali su krov na zgradi penzionerskog doma, promenili sijalice na uličnoj rasveti i asfaltirali ulicu Dr Radoslava Panića. Projekat je urađen i za ulicu Uroša Predića, čijem se obnavljanju nadaju sledeće godine. Prema rečima predsednice Dejane Marjanac, prioritet im je da obezbede kanalizaciju.
– Projekat za kanalizacionu mrežu gotov je za celo mesto. Trenutno čekamo odluku iz kojih fondova i kako će on moći da se realizuje. Svesni smo da su za poduhvat potrebna velika sredstva. Ipak, nadamo se da ćemo uspeti da uradimo sve odjednom, a ne u etapama kao što je to slučaj u drugim selima – objašnjava Marjanac.
Predsednica Saveta kaže da je u celom naselju postavljen i gasovod, kao i da su meštani prihvatili ponudu za priključak na mrežu. Međutim, „Srbijagas” još uvek nije krenuo sa spajanjem.
– Dobili smo obrazloženje da postavljenim cevima treba nekoliko godina da se slegnu. Nama bi gasifikacija puno značila zbog škole. Zgrada je izuzetno visoka, a grejanje jako slabo – objašnjava naša sagovornica.
Radnim danima Perležanima je lekar dostupan dva puta nedeljno, dok preko vikenda imaju dežurstva. Iz tog razloga ka ambulanti gravitiraju i meštani okolnih mesta. U selu radi i stomatolog, a cilj Saveta biće da u Perlez vrate laboratoriju.
Zahvaljujući autobuskim linijama za Beograd, vezu sa Zrenjaninom imaju na svakih sat vremena. U toku školske godine aktivan je i javni prevoz koji obezbeđuje Grad. Linije koje prevoze đake nekoliko puta dnevno polaze iz Knićanina ka Zrenjaninu. Kako iz Mesne zajednice kažu, meštani im se najčešće žale zbog pasa lutalica. Iako Zoohigijena zbog toga često dolazi u selo, problem još uvek nije rešen. Muke im zadaje i kretanje krava koje ulicama idu do pašnjaka.
– Posle 10 godina ponovo je oformljen pašnjački odbor. U dogovoru sa njima odredili smo pravila kretanja stoke po selu i putanju, ali nemoguće je da to u potpunosti zabranimo – objašnjava Marjanac.

 

BEG OD PRESTONIČKE GUŽVE
Prema rečima naše sagovornice, mladi se sve češće odlučuju da ostanu u Perlezu. O tome svedoče i ugovori sklopljeni sa Ministarstvom za brigu o selu. Zahvaljujući njima, kuće je za tri godine kupilo sedam bračnih parova.
Zbog blizine Zrenjanina, Novog Sada i Beograda, Perlez je atraktivan i za mlade bračne parove „sa strane”. U jaslenu grupe je upisano oko 45 beba, a u vrtić ide preko 130 dece.
Davina Bekon iz Beograda zimus se sa mužem i ćerkom doselila u Perlez. Kako kaže, za ovo mesto odlučila se zbog blizine glavnog grada u kojem još uvek radi. Na posao sada ide autobusom, a linije opisuje kao odgovarajuće za zaposlene.
– Htela sam da odem iz Beograda jer je gužva postala nepodnošljiva. Tražili smo kuću u okolini Zrenjanina, i kada smo već skoro odustali, našli smo je u Perelzu – objašnjava naša sagovornica.

Nakon što su posetili prijatelje koji su kupili kuću u selu, pre 15 godina Vesna Žugić sa suprugom odlučila se na isti potez. Kako kaže, mesto im se dopalo zbog tolerantnosti, multinacionalnosti i multikonfesionalnosti.
– Iako ne živimo ovde, sada kada smo u penziji više vremena provodimo u Perlezu. Oboje smo dosta aktivni. Ja sam grafička dizajnerka, a suprug je advokat u penziji. On čita svoju literaturu i rezbari drvo iz hobija, ja spremam radove za izlaganje. Nama je ovo odušak – kaže naša sagovornica.
Ipak, kao nepovoljnu stranu života u Perlezu navodi problem koji je nastao zbog kineske spaljivaonice plastike. Fabrika je jako bučna, a preko dana kada su nepovoljni vetrovi oseća se smrad toksičnih materija, ističe Vesna Žugić.

J. Šormaz

Foto: Jovan Drndak Njegović i MZ Perlez

SADRŽAJNA SEOSKA SLAVA
Za proslavu Gospojinskih poklada upriličen je trodnevni program. Najpre je obeležena 20. godišnjica postojanja KUD-a „Arsenije Teodorović”, a potom je nastupila grupe „Galija”. Drugog dana održano je takmičenje u kuvanju riblje čorbe koju je organizovalo Udruženje „Zlatni karaš”. Pobedu je odneo Nikola Rošulj iz Kanade, drugi je bio Andraš Sabo iz Belog Blata, a treći Dragan Čongradac iz Perleza. Za ljubitelje druge vrste gastronomije pekao se bik na ražnju.
Na spomen-česmu stradalim Perležanima u Drugom svetskom ratu položeni su venci. Potom je održana svečana sednica Saveta Mesne zajednice kojoj je prisustvovao gradonačelnik Simo Salapura. Omladinski klub uveče je upriličio rok i bluz koncert koji je pratio vatromet. Poslednjeg dana priređeno je takmičenje u gađanju glinenih golubova, kao i dečja likovna radionica, čiji je gost bio vajar Slavko Živanović. Na košarkaškom terenu igrao se basket 3×3. Učestvovalo je 12 ekipa, a nagrade je uručio Strahinja Stojačić, prvak sveta u basketu.