UPORNOST SE ISPLATI: SALA ZA KATETERIZACIJU SRCA IPAK U OPŠTOJ BOLNICI

Oprema uskoro stiže, prvi pacijenti na proleće
Uprava za kapitalna ulaganja Vojvodine objavila je javni poziv za nabavku tri angio-sale, odnosno sale za kateterizaciju, koje bi trebalo da budu otvorene u tri bolnice u pokrajini, uključujući i Opštu bolnicu „Đorđe Joanović” u Zrenjaninu (ostale dve su u Subotici i Somboru). Rok za podnošenje ponuda je 9. decembar, a u pokrajinskom budžetu je za ovu namenu obezbeđeno 150 miliona dinara.
– Opremanje angio sale prioritet je za upravu naše zdravstvene ustanove. Očekujemo da sala bude otvorena na proleće sledeće godine – kaže dr Jovan Sekulić, direktor Opšte bolnice „Đorđe Joanović”. – Imajući u vidu činjenice da su u 59 odsto slučajeva uzrok smrti u Vojvodini kardiovaskularne bolesti, a da trećina pacijenata u angio centar u Sremskoj Kamenici dolazi iz Zrenjanina, možemo reći da smo dobro odredili prioritete.
Direktor Bolnice podseća da je medicinski tim – tačnije dva lekara, dva rendgen tehničara i dve instrumentarke – već na obuci u Sremskoj Kamenici. Takođe, prostor za salu se već uveliko priprema.
Cilj opremanja angio sala jeste brža dijagnostika i zbrinjavanje pacijenata sa srčanim oboljenjima. U centralnoj Srbiji trenutno ima 22 angio-sale, a u Vojvodini trenutno samo dve, obe na Institutu u Sremskoj Kamenici.
Zrenjaninski kardiolozi već duži niz godina zalagali su se za otvaranje sale za kateterizaciju srca u Zrenjaninu, a neki od njih podozrevali su da ova nastojanja osujećuje loša zdravstvena politika na nivou pokrajine, kao i nedovoljna agilnost dosadašnjih rukovodstava bolnice.
Prema rečima interniste-kardiologa dr Miroslava Radovića, potpredsednika Lekarske komore Vojvodine, vrlo je važno imati takvu geografsku raspoređenost centara da pacijent može da dođe u angio salu u okviru određene minutaže, do sto dvadeset minuta od pojave simptoma infarkta, ili – još bolje – za devedeset minuta, što je „zlatno vreme za intervenciju”.
Danas vlasnik privatne poliklinike, dr Radović je bio dugogodišnji šef koronarne jedinice u zrenjaninskoj bolnici. U intervjuu za list „Zrenjanin” juna 2015. godine, on je pored ostalog rekao:
– Kada sam, 2005. godine, došao na čelo koronarne jedinice, imali smo odlične predispozicije da ponovo krenemo u borbu za salu za kateterizaciju. Ja sam 2008. godine napravio elaborat u kojem je navedeno da mi imamo jako veliki broj infarkta, negde oko 450 godišnje, i svi ti pacijenti treba da dobiju kateter. Dodajte tome one koji imaju anginu pektoris i one koji imaju takozvani „manje vidljivi infarkt”, onda dobijate cifru od hiljadu pacijenata godišnje. To je optmalan broj za postojanje jednog centra za kateterizaciju srca.
S. K. – A. B.