VANREDNO STANJE U SELIMA: AKTIVNI SAMO VOLONTERI I POLJOPRIVREDNICI

Povratak u vreme kad se drukčije živelo

Inače miran seoski život, uvođenjem vanrednog stanja usled pandemije virusa korona, dodatno se usporio. Ukinut je autobuski prevoz, ne rade kafane i kafići, stariji od 70 godina ne smeju da napuštaju svoje domove, ali imaju pomoć volontera iz mesnih zajednica. Poljoprivrednici ipak nastavljaju vredno da rade jer poslovi na njivi ne mogu da čekaju, dok resorno Ministarstvo reguliše potrebne dozvole za rad.

VOLONTERI U PRIPRAVNOSTI
U Belom Blatu prate situaciju i nove mere iz časa u čas, ističe Miroslav Markuš, predsednik Saveta Mesne zajednice i tamošnjeg kriznog štaba.
– Dobro funkcionišemo. Beloblaćani su poznati kao korektne i solidarne komšije, pomažemo jedni drugima. Angažovano je više od 20 mladih volontera. Dnevno nam se jave dvoje-troje ljudi kojima je potrebna pomoć – kaže Markuš. Podseća da je broj kol-centra: 064 8104384.
– Belo Blato se ponosi svojim Udruženjem žena čije su članice izuzetno humane i koje u redovnim situacijama pomažu meštanima. Međutim, i one su starije, tako da ne želimo da ugrozimo njihovo zdravlje u sadašnjim uslovima i tu smo kad god im je pomoć potrebna – naglašava naš sagovornik.
Miroslav Markuš ističe i da su prodavnice u selu dobro snabdevene, tako da za sada nema nestašica.
– Zna se da postoji zabrana javnog okupljanja, da nema javnog prevoza. Sada se polako vraćamo u vreme kada se drukčije živelo, možemo da se posvetimo porodici. Svima je u interesu da se epidemija suzbije i da se što pre vratimo redovnim aktivnostima – zaključuje Markuš.
Odziv volontera i u Botošu, kao i poštovanje propisanih mera vanrednog stanja, veoma su dobri, napominje predsednik Saveta tamošnje Mesne zajednice Dalibor Paskulov.
– Organizovali smo pomoć za dve porodice koje nemaju nikakva primanja, želimo da, koliko je moguće, svima pomognemo. Ono što sam primetio jeste da su rafovi u marketima prazniji, a ako ovo potraje, moraće mnogo bolje da se opskrbe. Problem nam je i manjak maski, ali pokušavamo to da rešimo. Naš aktiv žena se organizovao i same šiju maske za meštane. Što se tiče policijskog časa, meštani se pridržavaju pravila i ostaju u kućama – istakao je Paskulov.

PRIPREME ZA SETVU MAHOM GOTOVE
U toku su i poljoprivredni radovi, a prema rečima naših sagovornika, pripreme za prolećnu setvu su uglavnom gotove. Poljoprivrednici koji moraju da rade i tokom zabrane kretanja od 5 do 17 časova treba da se prijave Ministarstvu poljoprivrede za dozvolu kako bi obavili neophodne poslove na njivama i u gazdinstvima.
Miroslav Markuš kaže da se poljoprivrednici putem kriznog štaba i kol-centra informišu kako i uz koja odobrenja mogu da rade.
– Na selu uvek ima posla, a osim setve, sada je vreme i kada se legu pilići, spremaju bašte – objašnjava predsednik saveta MZ u Belom Blatu.
Dalibor Paskulov navodi da su pripreme za prolećnu setvu gotove, da semena i hrane za stoku ima dovoljno, a da su poljoprivredne apoteke dobro snabdevene. Ipak, prema njegovim rečima, problem je to što su mnogi farmeri stariji od 70 godina, te se na njih odnosi zabrana izlaska iz domova
– Stočari uskoro treba da izvedu stoku na prolećnu ispašu, a kako im objasniti da ne bi smeli da idu napolje. Mora se razumeti da se oni poljoprivredom bave celog života. Zbog toga ću kontaktirati sa Ministarstvom poljoprivrede kako bi se rešio problem – navodi Paskulov.
Prolećni radovi obavljeni su i u Ečki, kaže Bane Manojlović, mladi poljoprivrednik iz ovog sela.
– Vreme nas je poslužilo, pa je spremanje zemlje za setvu završeno. U vanrednom stanju đubrivo je nabavljeno bez problema, seme nije u potpunosti stiglo, ali se to očekuje u narednim danima, kao i hemija za prskanje useva. Iako nam je skraćeno vreme rada zbog policijskog časa, do 17 časova stižem da obavim sve poslove. Ako na snagu stupi potpuna obustava kretanja, kako je najavljivano, smatram da država mora napraviti izuzetak sa ratarima. Za sada razloga za brigu nema ako se budemo svi pridržavali saveta nadležnih – navodi Bane Manojlović.
Kako saznajemo, u Ečki su prodavnice dobro snabdevene osnovnim namirnicama, a za veće nabavke meštani uglavnom odlaze u grad.

M. Bečejac, Ž.Mišić & J.Šormaz