ZAPOŠLJAVANJE OSOBA IZ OSETLJIVIH GRUPA: NEOPHODNA SISTEMSKA PODRŠKA
Roditelji u potrazi za adekvatnim rešenjem
U organizaciji Udruženja za pomoć osobama sa autizmom Srednjobanatskog okruga „Plavi krug” nedavno je održana tribina o radnim mogućnostima za pripadnike marginalizovanih društvenih grupa. Skup je u sali mesne zajednice na Bagljašu otvorila predsednica Udruženja Sonja Zahorec, podsetivši da su porodice dece, sa autizmom gotovo svakodnevno suočene sa izazovima. Jedan od njih je šta i gde dalje, nakon što štićenik završi školovanje.
NEMI NA PROBLEME
– Na naše potrebe vidimo da sistem često nema odgovor. Najteže pitanje koje sebi postavljamo jeste šta će biti sa našom decom, kada izađu iz sistema obrazovanja. Gde će biti, šta ih čeka i kako će izgledati njihova budućnost – navela je Zahorec.
Zbog svega toga, kako je objasnila, zrenjaninski roditelji odlučili su da se povežu sa sličnim organizacijama iz drugih sredina i potraže rešenje kako bi njihovi naslednici ostali aktivni članovi društva. Tako je svoje iskustvo predstavilo Udruženje „Svetionik u plavom” iz Novog Sada, koje je osnovalo socijalno preduzeće u kom rade osobe sa autizmom i teškoćama u razvoju. O svemu sa čime su se susretali prilikom pokretanja poslovnog poduhvata govorile su zastupnice Rada Gajanović i Jelena Doder, kao i terapeut Nikola Adžibaba. Organizujemo radionice, uključujemo ih u što više aktivnosti kako bi razvili svoje veštine. Trenutno imamo neke projekte, sa ciljem da ih pripremimo za razgovor za posao, da uđu možda negde u redovnu firmu. Kod nas je angažovano dvoje terapeuta i oni su stvarno dosta uradili da se mladi uklope. Imamo sad jednu grupum mladića koji se druže van posla i udruženja – navela je, između ostalog, predsednica Udurženja Rada Gajanović.
BORBA ZA AKTIVNIJE UKLJUČIVANJE U ZAJEDNICU
Jelena Doder objasnila je da zakonski okvir za zapošljavanje osoba sa invaliditetom postoji, ali njegova primena u praksi često izostaje.
– Na osnovu našeg iskustva, inicijativa roditelja i lokalnih zajednica je od presudnog značaja. Ne možemo dići ruke. Naša deca ne treba da budu samo korisnici sistema, već aktivni članovi društva – navela je Doder.
Terapeut Nikola Adžibaba govorio je o uklapanju mladih u nove obaveze i njihovom međusobnom slaganju, slobodnim aktivnostima i pauzama koje imaju tokom radnog vremena. Na tribini je navedeno da su novosadski roditelji morali maksimalno da se angažuju, a iskustvo i savete potražili su, takođe, od sličnih udruženja. Tako su stvorili održiv model radnog angažovanja osoba sa autizmom. Njihova deca, kako su objasnili, sada imaju radno mesto i proizvode stvari od papira. Poslovni prostor u Sremskoj Kamenici, gde se nalazi radionica, iznamljuju od grada, a za ostalo su se snalazili. Najviše prepreka za njih predstavljaju zakonska rešenja i nedostatak državnih podsticaja. Zbog toga neretko pišu projekte i bore se da opstanu. Ovom prilikom u Zrenjanin su doneli svoje proizvode, kako bi pokazali šta sve njihova deca izrađuju.
M. PUDAR









