(495) Vojvodina ispod nacionalnog proseka, a Banat još „dublje”

Piše: dr Dejan Molnar
docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Ekonomski rast u Srbiji tokom poslednje decenije bio je prostorno neujednačen, što je doprinelo produbljivanju već postojećih teritorijalnih nejednakosti. One se dobro mogu sagledati pomoću razlika u BDP-u i BDP-u po stanovniku.
U Srbiji su regionalne razlike takve da jasno upućuju na zaključak da u našoj zemlji postoji polarizacija tipa „sever-jug”, barem kada se analiza zasniva na regionalnoj distribuciji BDP-a. U severnom delu zemlje (beogradski region i Vojvodina) kreira se gotovo dve trećine vrednosti nacionalnog BDP-a (65,6 procenata u 2015. godini), dok se u južnom delu zemlje stvara tek trećina vrednosti BDP-a (34,4 odsto u 2015. godini).
U regionu Beograda se kreira gotovo 40 odsto domaćeg BDP-a, dok Vojvodina doprinosi nacionalnom BDP-u sa oko 26 odsto. Kada je u pitanju vrednost BDP-a po stanovniku (kojim se meri nivo ekonomske razvijenosti područja), može se uočiti da je severni deo naše zemlje znatno razvijeniji od njenog južnog dela. Naime, dok republički prosek iznosi 570 hiljada dinara po stanovniku u 2015. godini, u beogradskom regionu se ostvarivalo 947.000, u Vojvodini 561.000, u Šumadiji i zapadnoj Srbiji 411.000 i u regionu južne i istočne Srbije 397.000 dinara po glavi stanovnika.
Dakle, jedino se u regionu Beograda ostvaruje nivo ekonomske razvijenosti iznad nacionalnog proseka, dok su svi ostali regioni ispod proseka, čak i Vojvodina za koju postoji uvreženo mišljenje da je najrazvijeniji deo zemlje, koji predstavlja „motor” razvoja… Uporedimo li nivo ekonomske razvijenosti Vojvodine sa prosekom naše zemlje, videćemo da se ovaj region godinama unazad nalazi ispod republičkog proseka. U poslednjih sedam godina u regionu Vojvodine je čak u četiri godine (2009, 2010, 2011, 2015) zabeležen nivo ekonomske razvijenosti ispod srpskog proseka. U proseku za pomenuti period (2009-2015), zaostatak Vojvodine je bio 0,4 odsto. Poređenja radi, navedimo da je u istom periodu u Beogradu ostvarivan nivo razvijenosti od čak 71 odsto iznad republičkog proseka. Beograd je 1,7 puta razvijeniji od Vojvodine!
Pogledamo li kako stoje stvari unutar regiona, shvatićemo da su teritorijalne razlike u razvijenosti i te kako „slojevite”. Naime, i unutar Vojvodine postoje izražene razlike. Primera radi, u poređenju sa republičkim prosekom, okruzi u Banatu su tradicionalno ispod proseka (Severnobanatski okrug zaostaje 21,5 odsto, Južnobanatski 13 odsto i Srednjobanatski za oko pet odsto). Banat je, dakle, oko 13 odsto manje razvijen od proseka. Pri tome, treba istaći da u regionu Vojvodine prednjači jedino južnobački okrug (sa centrom u Novom Sadu), čiji je stepen razvijenosti oko 37 odsto iznad proseka Srbije. U zemlji u kojoj su teritorijalne razlike ovako velike i „slojevite”, nema sumnje mora se daleko više pažnje posvetiti regionalnom razvoju.