ETNO-STVARALAŠTVO DOPRINOSI OŽIVLJAVNJU VOJVOĐANSKIH SELA

Biće više novca iz pokrajinske kase

Podržali smo i finansijski pomogli svaku seosku manifestaciju koja je imala za cilj očuvanje tradicije. U poslednjih godinu dana u Pokrajini je održano oko 1.800 takvih smotri. One vraćaju život u ruralne sredine koje su poslednjih godina opustele – rekao je na otvaranju 7. Vojvođanskog etno-festivala „Rogalj” koji je prošlog vikenda održan u Čeneju, na „Salašu 137” Nenad Ivanišević, pokrajinski sekretar za privredu i turizam.
On je naglasio da su rezultati navedenih aktivnosti vidljivi u selima među kojima su Belo Blato, Martinci, Bački Monoštor, Kljajićevo, Futog, Kačarevo, Turija… U njima se tokom održavanja manifestacija okupi više hiljada ljudi, a sela imaju i ekonomsku korist od organizovanja takvih sadržaja.

Na ovogodišnjem „Festivalu svih vojvođanskih festivala” ove godine bilo je više od 150 učesnika. Najviše interesovanja bilo je za pripremanje kulinarskih đakonija. Na „Bin festivalu”, gde se pripremao pasulj, učestvovale su i ekipe iz Krajišnika i Sutjeske.
– Udruženje žena iz Krajišnika osnovano je pre šest godina. Imamo dvadesetak članica. Odlazimo na razne manifestacije, ali ih i organizujemo u našem selu. Ovo je sjajna prilika da se upoznamo, proširimo saradnju i u Krajišniku pokrenemo aktivnosti koje su poslednjih godina potpuno nestale. Ima tu, naravno i ekonomske računice što nije nevažno – kaže Mirjana Umićević koja je sa članicama svog tima kuvala pasulj sa rebrima i slaninom.
Iz susedne Sutjeske stigla je muška ekipa koju je predvodio Nebojiša Grmuša, poznati kulinar iz ovog mesta.
– Spremamo pasulj u dva lonca, pravimo i roštilj. U ovom sastavu idemo na sve manifestacije i prava je šteta što ih nema još više – kaže Grmuša.

„Rogalj” je bio prilika da se predstavi i domaća radinost, slikari i fotografi. Po tradiciji, održan je i panel na temu „Značaj manifestacija i festivala za unapređenje života lokalne zajednice u ruralnim oblastima”.
– Svako selo u Vojvodini ima šta da ponudi gostima, a postoje i načini da se uposli stanovništvo. Meštani mogu da prodaju rukotvorine, domaću hranu i slično i da od toga solidno zarade – rekao je Petar Samardžić iz Sremske Mitrovice koji je ove godine dobio plaketu „Seoski neimar Festivala Rogalj”.
Profesor dr Igor Stamenković sa Prirodo matematičkog fakulteta ukazao je da je u pripremi 15 pilot projekata iz oblasti etno i ruralnog stvaralaštva. On je rekao da je značajna promocija i očuvanje prirodnog i kulturnog nasleđa.

– Priliku da se predstave brojne manifestacije će imati na Sajmu turizma u Novom Sadu. Planiramo da od naredne godine uvedemo i pojedinačne kategorizacije za svaki od 1.800 festivala. Tražiću od Pokrajinske vlade i Skupštine da za narednu godinu izdvoji bar 40 odsto više novca za podsticaj ovakvih smotri – rekao je Nenad Ivanišević.
Na panel raspravi bilo je značajnih predloga i sugestija. Beležimo zapažanje vlasnika i urednika „Seoskih novina” Milomira Filipovića Fiće.
– Sela su posle ukidanja mesnog samodoprinosa potpuno osiromašena. Nema novca za aktivnosti koje bi sami mogli da organizuju. Čelarevo ima 4.000 stanovnika, a u kasi Mesne zajednice nema nijednog dinara – kazao je Filipović.
Iskusni novinar i poznavalac sela Čedomir Keco zapitao se zašto već iduće godine „Rogalj” ne bi bio održan u Beogradu, Ljubljani ili Segedinu… Siguran sam da bi to turistički i ekonomski bio pun pogodak, rekao je Keco.

N. Božović