ISTRAŽIVALI SMO: ŠTA NUDE ZRENJANINSKE SEKEND HEND PRODAVNICE

Dobar kvalitet za malo para

Polovna garderobe odavno je popularna među svim generacijama. Štaviše, kako se moda brzo menja, sve draži postaju odevni predmeti stari i po nekoliko generacija. Takvi komadi odeće mogu se naći u brojnim sekend hend radnjama. Samo u centru Zrenjanina ih je bar desetak, a svaka ima svoju jedinstvenu ponudu.

MUŠKARCI MANJE ZAHTEVNI
Roba koju vidimo po radnjama uglavnom stiže iz Šapca, Beograda, Novog Sada. Prodavci tvrde da nema pravila kod kupaca. Ne zaobilaze ih ni stariji ni mlađi, kao ni oni „punog džepa”. Zajednička im je sklonost ka tzv. vintidž garderobi.
Mladi u poslednje vreme često traže somot suknje, zvonare, tanje prsluke, kapute za broj veće, bunde ili duge mantile, primetila je Vera Milošev, vlasnica radnje „Retro me obuci”.
– Ima naravno i onih koji traže sakoe, odela, lepu trikotažu. Najviše je posla pred Novu godinu ili more, mada nema više pravila. Maj i jun su uvek udarni. Za tri godine, koliko postoji butik, shvatila sam da su i muškarci počeli drugačije da gledaju na polovnu robu. Javljaju se, pitaju kad će stići nova roba, a traže uglavnom jakne ili džempere. Nisu toliko zahtevni kupci kao žene, ono što im se svidi odmah uzimaju, samo da je kvalitetno – kaže Vera.

Kad je započinjala posao, želela je da prodaje samo „krem” i „ekstra” klasu odeće, koja je najbolje očuvana.
– Za ovu garderobu se često tek po ceni primeti da nije nova. Ne volim da odvajam brendiranu robu, mislim da je čar baš u tome da se kupac uvek prijatno iznenadi dok razgleda. Tu su marke „H&M”, „Zara”, ali stižu i „Guess”, „Fendi”, „Guči”, i nikad ne znaš na šta ćeš naleteti. Kad se formira cena ona ne može biti nepristupačna jer se ta odeća ipak smatra polovnom – rekla je naša sagovornica.
Prema njenim rečima, konkurencije ima dosta, međutim svaka mušterija ima svoj izbor. I pored stalnih kupaca, svakog dana primeti neko novo lice.
Prošle godine je otvoren još jedan novi butik polovne robe na uglu ulice Žarka Zrenjanina. Prodavačica iz sekend henda „Tea” kaže da ni njoj konkurencija u gradu ne smeta, jer svaki ljubitelj polovne garderobe po pravilu obiđe sve radnje ovog tipa.
– Neko ko voli ovakve prodavnice zna da je nemoguće pronaći jednu istu stvar na dva mesta. Ljudi treba da shvate da nismo jedni drugima konkurencija, budući da nemamo istu ponudu – rekla je Vesna Marčić iz sekend henda „Tea”.
Sniženja su česta. Tada se mogu naći stvari i za 100-200 dinara.Mnogi se prijatno iznenade kad nalete na robu koja je uvek čista i očuvana, kaže Vesna.

RAZLIČITE MUŠTERIJE
U Pupinovoj ulici je radnja „Elit 023” gde su pred penzije i praznike najveće gužve. Pravila nema, pazare i mlađi i stariji, mada su devojke najčešći kupci.
– Dolaze i oni koji imaju i koji nemaju novca jer je roba jeftinija, a mnoge stvari su i firmirane. Žene najčešće traže svečane haljine, sportsku garderobu, muške i ženske trenerke, prsluke, jakne, farmerice, nema nekih pravila – rekla je Anđelija Radović, vlasnica radnje „Elit 023”.
Kako kaže, ovakvih radnji ima dosta u gradu jer zahtevaju najmanja ulaganja. Ipak, smatra da ne bi mogli da opstanu da lokal nije u njihovom vlasništvu.

U istoj ulici nalazi se još jedna „sekendica” sa interesantnom pričom. Nastala je u sklopu udruženja građana „Prijatelj na dlanu”, koje je osnovano 2019. godine. Trenutno broje oko dvadesetak članova. Bave se edukacijom i pomaganjem teže zapošljivoj grupi građana. Između ostalog, u radnji prodaju i polovnu garderobu.
– Prvo su naši članovi donosili garderobu koju smo počeli da prodajemo i pomažemo im. Sada nabavljamo robu ili kupovinom iz inostranstva ili donacijom naših ljudi. Kasnije su oni sami počeli da prave razne ukrasne ikebane, saksije, štrikane i heklane stvari, jastučnice, papuče, torbe, nakit. Gledamo da cene uvek budu prihvatljive, a često imamo i sezonska sniženja – rekla je Tatjana Knežević iz Udruženja „Prijatelj na dlanu”.

I pored dobre volje, sekend hend ne posluje toliko dobro kao u svojoj prvoj godini postojanja.
– Od korone je prodaja lošija. Radnja je tad bila zatvorena jer naši najstariji nisu mogli da se kreću i rade. Sada smo se ponovo vratili u normalu, ali još uvek nismo zadovoljni učinkom. Pred praznike ima više ljudi, ili kad su penzije – istakla je Tatjana Knežević.

A. Ilijev