IZLOŽBA NA TEMU HEDONIZMA „MERAK MI JE…” OLIVERE SKOKO, PRIVUKLA PAŽNJU PUBLIKE I STRUČNE JAVNOSTI

U slavu života, strasti, radosti, lepote…

Kada pročitamo zanimljivu knjigu, odgledamo dobar film, skuvamo omiljeno jelo, posetimo neko interesantno mesto, pomognemo ili uradimo nešto dobro i korisno za sebe i druge često umemo da kažemo da nam je merak. A merak nije samo sinonim za boemski život, uživanje u slastima ovozemaljskih pogodnosti. To je nešto mnogo više – osećanje kada možemo da (po)kažemo da su naše telo i duša zadovoljni onim čime smo ih nahranili.
Najbolje delicije za to su pozorišne predstave, vanvremenska kinematografska ostvarenja, koncerti, posete galerijama, muzejima, izložbama… Upravo jedna takva postavka sublimira sve što je čoveku potrebno da bi se prepustio i uživao u onome što ona nudi. Kako bi sva čula dobila poseban tretman pobrinula se Olivera Skoko, istoričarka umetnosti i viša kustoskinja, koja je u velikom salonu zrenjaninskog Muzeja nedavno otvorila autorsku izložbu pod nazivom „Merak mi je…” – Hedonizam u delima zbirke likovne umetnosti Narodnog muzeja Zrenjanin.

VREDNA UMETNIČKA DELA
I zaista, čim kročite u izložbeni prostor, do vas će prvo dopreti zvuci muzike. Razume se, ona je boemska, kafanska. Dok slušate tamburaše, vaš pogled će mamiti najlepše slike Stevana Aleksića, Uroša Predića, Tivadara Vanjeka, Zore Petrović, Frederike Bende, Vladislava Vukova, Ištvana Senjija. Svaka od njih slavi život, strast, veselje, opijenost, čoveka, lepotu.
Odvojite vreme i zastanite makar na kratko ispred „Veselih Banaćana”, „Društva koje pije”, „Seoske lole” „Veselog društva”, „Devojčice sa grožđem” , „Društva u parku”, „Letnje bašte” ili „Banatskog kola” i dopustite da vam zajedno sa Oliverom ispričaju svoju priču.
Olivera Skoko je u Muzeju nadležna za Zbirku likovne umetnosti. Sagledavajući je, došla je na ideju da bi slike koje se čuvaju bile izvanredne da u ovakvoj formi budu predstavljene domaćoj i stručnoj javnosti.
– Izložbom sam želela da pokažem da je hedonizam univerzalni pojam. Nakon detaljnog pregleda muzejske zbirke odlučila sam da izdvojim 30 slika i crteža iz fonda koji referiraju na neku od tema hedonizma. U pitanju su kafanski prizori, muzika, igra, hrana, piće, odmor u kući i prirodi. Proučavajući ih, na pamet su mi pale i sve one paralele sa drugim delima koja se čuvaju u ostalim muzejima i galerijama u Srbiji. Kontaktirala sam deset ustanova i sve su ustupile fotografije svojih dela. Logično, paralelizam se proširio i na remek-dela svetskih kolekcija. Zato su tu citati iz pesama, priče, ali i reprodukcije Karavađa, Dega, Manea, Boša – objasnila je Olivera Skoko.
Namera joj je bila da posetilac zrenjaninskog Muzeja zagledan u „Kupačice”, mađarskog slikara Lipota Hermana, oseti isto prožimanje energije i pred „Šidijankama” Save Šumanovića ili se pak nalazi u muzeju „Fabre” u Monpeljeu i zadivljeno posmatra „Kupačice” Gistava Kurbea.

VRATIMO NEDELJU – DAN ODMORA
Naša sagovornica je, govoreći o motivima sa ostalih slika, aludirala i na tekst Davida Albaharija „Vratimo nedelju” u kojem autor govori da smo izgubili dan namenjen za odmor i porodicu i zaboravili da uživamo u njoj.
– A život bez nedelje, odnosno bez dana odmora nije više život, već sumorni ringišpil koji se zaustavlja samo jednom – onda kada je kasno za sve – citirala je naša sagovornica Albaharija i dodala da je upravo to i jedan od zadataka postavke, da na neki način podstakne svakog posetioca na uživanje, na jedan dan u nedelji koji treba da posveti sebi i najmilijima.
Na otvaranju je govorio i Dragan Đorđević, predsednik i osnivač Asocijacije autentičnih hedonista (AAH) iz Beograda. Ispričao je kako je sa prijateljima, kada je imao svega 16 godina, odlazio u prestonički hotel „Ekscelsior” (Excelsior). Manir im je bio da se doteraju i budu „fini”. Tadašnji šef sale obraćao im se sa „gospodo”, što im je posebno imponovalo. Učio ih je o vinima. Jednom prilikom nazvao ih je hedonistima. Tada nisu znali šta to znači. Đorđević je 2005. godine, sa grupom prijatelja, osnovao Asocijaciju autentičnih hedonista pod sloganom „Hedonizam jača organizam”.
– Prvo i osnovno naše mišljenje je da su svi rođeni kao hedonisti. Samo, neki su toga svesni, a neki ne. Drugim rečima – vi ste svi moji – poručio je prisutnima, kroz osmeh, Dragan Đorđević.
Naglasio je da većina ljudi hedonizam povezuje sa preterivanjem. Prema njegovim rečima, to nije i ne mora da bude tačno. Definicija hedonizma je široka i mnogo pojmova se pod tim nazivom može podvesti (hrana, piće, tenis, Vilerovi gobleni, jutarnja kafa, omiljena serija, šetnja pored reke, razgovor sa prijateljima).

„HEDONIZAM JAČA ORGANIZAM”
– Smatarmo da hedonizam možete i morate podeliti sa nekim. Kada bi svi to činili, bili bi na pravom putu. Uživajte sa voljenima i što više širite ovu našu priču i ideju – rekao je naš sagovornik i dodao da većina ljudi na pitanje šta je njihov hedonizam nema odgovor.
Čedomir Janjić, predsednik Skupštine grada, koji je proglasio postavku otvorenom, kazao je da je mnogima prva asocijacija na Banaćane da su vredni ljudi, dobri domaćini i hrabri ratnici, ali su isto tako i ljubitelji kafana, dobre kapljice, hrane i muzike.
– Siguran sam da su Banaćani veliki hedonisti, jer ih dosta poznajem – rekao je Janjić.
Realizaciju izložbe i propratnog kataloga omogućili su Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije i Grad Zrenjanin. Projekat su pomogli kompanija „Gomeks”, Asocijacija autentičnih hedonista, Color Media Communications, Muzička škola „Josif Marinković”, Gradska kafana „Stara zanatlija” i Štamparija „Diginet” na čelu sa Goranom Nešićem. Otvaranje izložbe upotpunio je tamburaški ansambl i Anđelina Švarc, koje je otpevala izvornu narodnu pesmu „Što mi je merak”.

.Miroslava Malbaški

Foto: Jovan Drndak Njegović i fond Narodnog muzeja

  • MUZEJSKA KAFANA
    Da bi izložba bila autentičnija i zanimljivija, Olivera Skoko je zajedno sa svojim timom osmislila da se u centralnom delu muzejskog prostora napravi mini-kafana. U toj nameri je uspela, jer taj kutak privlači posebnu pažnju. Posetiocima je dostupan i jedinstveni dnevni meni. Mogu da predahnu uz muziku, odigraju partiju karata ili domina i prelistaju najnovije izdanje lista „Zrenjanin”.
    – Kafane se doživljavaju kao mesta koja su neozbiljna i u kojima se samo provodi. Sa druge strane, muzeje „bije glas” da su dosadni i zatvoreni. Želeli smo da to uvreženo mišljenje izmenimo i da goste podsetimo na to da su kafane bile prvi kulturni centri. U kuće se ulazilo samo na slavu, Božić ili Uskrs, dok se celokupni javni život zapravo odvijao u kafanama. Tu se pevalo, igralo, veselilo, tugovalo, recitovalo, glumilo, slikalo… I mišljenje o muzejima se menja. Publika u njih sve češće svraća, kako bi se opustila i zabavila uz želju da nešto saznaju. Ovom izložbom i kafanom smo hteli da ukažemo na činjenicu koliko smo zaboravili da uživamo u malim stvarima, a što nam je preko potrebno – istakla je Olivera Skoko.