IZVESNA IZGRADNJA DVE NOVE ZGRADE U MALOJ AMERICI

U interesu investitora ili građana?

Situacija da uveče odlazite na spavanje ne znajući u kakvom ćete se komšiluku probuditi – sasvim je realna u Zrenjaninu, konstatuje sugrađanka Milica Arsić. Niko je nije obavestio da će se rušiti kuća do njene i na tom mestu, u ulici Đorđa Stratimirovića br. 8 u Maloj Americi, zidati zgrada. Za to je slučajno čula, a potom je u „Zrenjaninu” polovinom februara nabasala na vest o javnoj prezentaciji projekta nove zgrade.
Napisala je primedbu, koju su potpisale i komšije iz ulice. Predali su je Gradskoj upravi, gde im je rečeno da će im se neko javiti. To se nije desilo.

ZGRADE MEĐU PRIZEMNIM KUĆAMA
Zatim se 15. aprila pojavilo obaveštenje na delu gradskog sajta i na oglasnim stranama našeg lista da počinje javna prezentacija za projekat zgrade u Đorđa Stratimirovića 8, i da se primedbe šalju do 26. aprila. U pitanju je bio izmenjeni projekat. Milici i njenim komšijama niko nije javio da je njihova primedba uvažena i da je sada nova dokumentacija izložena na uvid.
– Nemamo ništa protiv novogradnje i promena, međutim ovde se ne dešava planska gradnja. Svako gradi gde i koliko hoće, čime ugrožava naše pravo na imovinu i umanjuje cene naših kuća. Tu je naravno i pitanje infrastrukture. Svako od nas je kupio kuću jer je želeo da živi u ovom kraju, gde ne dominiraju višespratnice, i zbog toga plaćamo velike poreze. Ovo nije problem samo Male Amerike, već čitavog grada – navodi Milica Arsić.

Đorđa Stratimirovića 8

Investitor pomenute zgrade jeste firma „Smart rezidensiz”, osnovana jula 2021. U vlasništvu je Milana Stambolije, vlasnika geodetskog biroa „Stambolija” i Vuka Kiridžića. Projektom, koji potpisuje odgovorna urbanistkinja Ljubica Ćulibrk Santrač iz studija „Nuova”, predviđena su tri, umesto najpre planirana četiri sprata. Zdanje bi trebalo da ima 22 stana i za svaki po parking mesto – u dvorištu i garaži u suterenu.
Deo novog stambeno-poslovnog objekta u Maloj Americi postaće i oronula kuća na broju 30a u ulici Stevice Jovanovića, koja se nalazi pod prethodnom zaštitom kao deo kulturno-istorijske celine sa okolnim zdanjima. To je predviđeno projektom koji takođe potpisuje ista urbanistkinja. Investitor je novosadska firma „SOA invest”, osnovana pre godinu dana uz kapital od 1.000 dinara. Vlasnik je Milan Grbović, master građ. inženjer.

Stevice Jovanovića 30a

Projekat predviđa dogradnju objekata, kao i promenu namene postojećih, tako da se na parceli podigne trospratnica. Planirana su 34 stana i dva lokala, kao i 35 parking mesta u suterenu i podrumu, dva na parceli i tri na javnoj površini. Obavezan procenat zelenila biće obezbeđen i krovnim vrtom.
Zavod za zaštitu spomenika kulture odobrio je plan za ovu višespratnicu, odredivši uslove gradnje. Naložili su da bude vraćen prvobitan izgled fasade kuće, koja je, navode, u većoj meri očuvana, iako je objekat delimično urušen. Dozvoljeno je da se nova zgrada razvija iza zone slemena kuće (greda duž krova). Javna prezentacija ovog projekta trajala je do petka, 29. aprila.

 

POKUŠAJ SPASAVANJA VREDNIH ZDANJA
Osim toga, u Maloj Americi se privodi kraju izgradnja kompleksa „Maksimović gradnje”, a nedavno je završena i zgrada na uglu Gundulićeve i ulice Rade Končara. Za nju su takođe bili propisani uslovi Zavoda za zaštitu spomenika. Investitor je većinu ispoštovao, navodi Bojan Kojičić, istoričar umetnosti iz ove ustanove. Podseća da se na ovom placu nalazila vredna građanska kuća koja je nelegalno srušena 2008, te da je bilo teško insistirati na vraćanju u prvobitno stanje. Ostala je samo trećina, na koju se nadovezala nova zgrada.
– Investitor je trebalo da ponovo izgradi uličnu fasadu sa svim ukrasima i ajnfort kapijom. Međutim, ukrasi na kraju nisu izvedeni iz više razloga. Ipak, ključni uslovi su dosledno primenjeni, između ostalog, da se nadograđeni stambeni deo zgrade povuče od prizemnog dela – objašnjava Kojičić.

Investitor je izradu nove ajnfort kapije, po uzoru na originalnu, poverio stolaru Vilmošu Vaštagu.
– Veoma smo zadovoljni kvalitetom izrade replike jer je sve manje stolara koji mogu da odgovore ovakvim izazovima. Nažalost, u našem gradu su nestale mnoge stare kapije, naročito u poslednje vreme zbog investitorskog urbanizma. Mnoge kuće su davno izgubile ukrase na fasadi, a o njihovoj nekadašnjoj raskoši svedočile su upravo ajnfort kapije. U poslednjih 20 godina, ovo je u Zrenjaninu tek druga kapija koja je ponovo izrađena po uzoru na original, posle kapije zgrade gde je Zavod za zaštitu spomenika – navodi Kojičić.


U Zrenjaninu se trenutno stanovi zidaju na 12 lokacija. On, kao i drugi veći gradovi, raste, ali po merilima već pomenutog „investitorskog urbanizma”. – To je koncept urbanističke politike koji često omogućava sprovođenje svih interesa investitora, a na štetu javnog interesa i stvarnih potreba građana – objasnio je novosadski aktivista Dejan Radosavljević.

 

  • ZNAČAJNO GRADITELJSKO NASLEĐE
    Kako navodi Zavod za zaštitu spomenika, Prostorno kulturno-istorijska celina „Ulica Stevice Jovanović sa kompleksom kasarne” obuhvata ulice Stevice Jovanović, deo Gundulićeve i deo Narodne omladine. Sadrži niz prizemnih kuća i više zgrada javne namene. – Celina spada u značajno graditeljsko nasleđe u Srbiji. Nastala je tridesetih godina 19. veka u središnjem delu naselja „Mala Amerika”, izgrađenom na poluostrvu okruženom meandrom Begeja. Tada je grad doneo odluku da se poseče šuma, isparceliše i proda zemljište radi formiranja novog naselja. U narednih sto godina ovaj deo grada je postepeno urbanizovan – beleže stručnjaci Zavoda.

M. Maričić