Korona „blokirala“ saobraćaj

Piše: dr Dejan Molnar, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Saobraćaj je još jedna od delatnosti na koju je pandemija imala izrazito negativan uticaj. Karantin, ograničenje kretanja, rad od kuće, socijalno distanciranje, kao i drugi uslovi u kojima se odvijaju život i rad za posledicu imaju daleko manju potrebu i tražnju za transportom, pre svega putnika, i to u svim granama saobraćaja.
Od ukupnog broja preduzeća u Srbiji, čak 10,1% posluje u delatnosti „saobraćaj i skladištenje“, u koju se svrstavaju: kopneni saobraćaj i cevovodni transport, vodeni i vazdušni saobraćaj, skladištenje i prateće aktivnosti u saobraćaju i poštanska delatnost.
Sektor saobraćaja i skladištenja doprinosi kreiranju bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) Srbije sa oko 3,7%. U njemu je tokom perioda 2015-2019. godina ostvarena stopa realnog rasta od 4,5% (aritmetička sredina godišnjih stopa rasta), što ga svrstava u red dinamičnijih. Osim toga, čak 5,7% od ukupnog broja zaposlenih u našoj državi radi u ovom sektoru.
U pitanju je radno intenzivna delatnost u kojoj zaradu ostvaruje oko 123.500 ljudi, od čega 65% radi u oblastima kopnenog saobraćaja, cevovodnog transporta, vodenog i vazdušnog saobraćaja, njih 20% u sektoru skladištenja i pratećih aktivnosti u saobraćaju, dok preostalih 15% radi u poštanskim aktivnostima. Prosečna zarada po zaposlenom u ovoj delatnosti je blizu 90% republičkog proseka i tokom perioda januar-avgust 2020. godine je iznosila 52.537 dinara.
U Srbiji je tokom prve polovine 2020. godine broj prevezenih putnika u odnosu na isti period prethodne godine smanjen za 43%, pri čemu ovo umanjenje u segmentu vazdušnog saobraćaja iznosi čak 57,3%, a u kopnenom 42,5%. Kada je u pitanju kopneni način prevoza putnika, u istom periodu (januar-jun) zabeleženo je smanjenje od 42,3% u drumskom saobraćaju, 45,3% u železničkom saobraćaju i 33,3% u gradskom saobraćaju. Granični promet drumskih putničkih vozila tokom prvih šest meseci (januar-jun) 2020. godine, u ulazu, manji je za 45,7% u odnosu na isti period 2019. godine.
Kada je u pitanju prevoz robe, od januara do juna 2020. godine je u odnosu na isti period 2019. godine, došlo do povećanja količine prevezene robe kopnenim saobraćajem za 2,1%, a ostvareno je drastično smanjenje robe prevezene vazdušnim saobraćakjem (-29,8%) i unutrašnjim plovnim putevima (- 15,7%). Pri tome, do povećanja je došlo samo u unutrašnjem prevozu robe (+ 8,9%), a do smamaenja u izvozu (- 2,3%), uvozu (- 4,6%), tranzitu (- 6,9%) kao i prevoza u inostranstvu (- 10%).
U pitanju je delatnost koja je važna i za lokalnu privredu grada Zrenjanina. O očiglednim negativnim efektima pandemije korona virusa na putnički drumski transport svedoči i sledeći podatak. Fond za razvoj Republike Srbije odobrava povoljne kredite preduzećima sa ciljem da im se pomogne u prevazilaženju teškoća u poslovanju izazvanih pandemijom. Nedavno je kreditna sredstva ukupne vrednosti od 48,9 miliona dinara iz pomenutog programa podrške dobilo pet preduzeća iz srednjobanatskog okruga, pri čemu je najviše novca, 40 miliona dinara, odnosno više od 80% od ukupnog iznosa, odobreno „Banat transu”, najvećem preduzeću za drumski prevoz putnika na području Banata.