NA VEĆINI ORANICA ŽETVA PŠENICE JE ZAVRŠENA, CENA NEIZVESNA

Realno bi bilo 45 dinara za kilogram

Pošteno bi bilo da tržište odredi cenu hlebnog zrna. Tako je u okruženju, nema razloga da ne bude i kod nas. Država jeste ovih dana ponudila 40 dinara za potrebe robnih rezervi, ali to nije realna cena. U odnosu na prethodnu godinu, kada je cena pšenice bila 23 dinara po kilogramu, ulaganja su bila duplo viša. Ovako, stiče se utisak da kajmak pokupe skladištari i trgovci koji danas nude akotnu cenu od 30 dinara, što je sramota – navodi se u saopštenju Saveza poljoprivrednika Banata.
Po rečima Kristine Salapure, direkorke Poljoprivredne stručne službe Zrenjanin, na području srednjeg Banata pod pšenicom je bilo oko 53.000 hektara. Sa 60 odsto požnjevenih površina prosečan prinos je oko 5,9 tona po hektaru. Žetva pšenice privodi se kraju, ali se manje govori o prinosima, a više o ceni. To je razumljivo, jer je u pitanju prvi novac u godini koji ratari dobijaju i iz tog prihoda valja podmiriti brojne potrebe i zaduženja. To kaže i Mile Zarin, ratar iz Jaše Tomića, koji je žetvu okončao još poslednjih dana juna.
– Prinos na mojim oranicama, a imam oko 300 hektara, je oko 6,5 tona i sve je u skladištu. Pšenica ovogodišnjeg roda je na nekakvoj listi čekanja, jer kupaca i izvoznika ovih dana, praktično, nema. Realno je da cena hlebnog zrna ove godine bude najmanje 45 dinara. U mom skladištu, zajedno sa kooperantima, ima oko 350 vagona pšenice – ističe naš sagovornik i napominje da su paori u problemu zbog zaduženja i skupog repromaterijala – počev od semena, goriva, pa do zaštite.
Zadružni savez Vojvodine izašao je sa projektovanom cenom pšenice ovogodišnjeg roda. Prema njihovoj kalkulaciji, to je 38,5 dinara, na bazi prinosa od pet tona po hektaru.
– I mi u Botošu, selu koji ima jedan od najvećih atara na našem području, uglavnom smo završili žetvu. Pod ovom žitaricom imao sam tridesetak hektara i prinos je 5,5 tona. Sve je smešteno u mom podnom skladištu. Većina paora iz našeg mesta je u istoj situaciji. Ne znamo šta da radimo. Malo je ovih dana i „trgovaca” koji su nas prethodnih godina opsedali još dok je pšenica bila zelena! U teškoj smo situaciji, ova godina je, zbog suše, potpuno neizvesna. Prinosi kukuruza, soje, šećerne repe, pa i suncokret mogu da budu katastrofalni – kaže Borko Čizmaš iz Botoša.
Proizvođači već godinama od nadležnog ministarstva traže da pšenica bude roba na otvorenom tržištu i da se po osnovu inostrane tražnje formira njena cena.
– Ispada da je pšenica zbog jeftinog hleba postala socijalna kategorija, a maline, na primer nisu! Da nije plodoreda, teško bismo se iduće godine upustili u ovako neizvesnu proizvodnju – dodaje Čizmaš.
Značajno je da, zbog izrazite suše, mehaničkog sušenja i troška te vrste u silosima neće biti (vlažnost požnjevene pšenice je niža od 15 odsto).

N. Božović

  • U HRVATSKOJ – 37,5 DINARA
    Sasvim je sigurno da je rat u Ukrajini značajno uticao i na ovogodišnju cenu pšenice. Rusija je treća, a Ukrajina četvrta država po proizvodnji ove žitarice u svetu. Cena se i dalje na budimpeštanskoj i pariskoj berzi kreće oko 400 evra za tonu.
    U Hrvatskoj je situacija slična kao kod nas. I tamo su pojedini otkupljivači, pa i državne rezreve, najavile početnu cenu od 37,5 dinara. A da kod nas još nije proradilo tržište novog roda pšenice, potvrda stiže ove nedelje sa Produkne berze u Novom Sadu. Naime, u utorak, 5. jula, prometovano je samo 150 tona hlebnog zrna po ceni od 34 dinara po kilogramu.