NAVRŠIO SE VEK OD PROGLAŠENJA MIHAJLA PUPINA ZA POČASNOG GRAĐANINA VELIKOG BEČKEREKA

Zrenjanin pamti velikog naučnika i dobrotvora

Bio je pronalazač svetskog kova, ali pre svega rodoljub koji je rodni Idvor i, kako je često govorio, voljenu zemlju Srbiju, uvek nosio u srcu. Na „Univerzitetu Kolumbija” u Njujorku, gde je bio profesor, uživao je veliki ugled i bio iskreni prijatelj sa predsednikom Vudrom Vilsonom. Na 18 univerziteta je bio počasni doktor, a počasni konzul naše zemlje u SAD-u.
Za autobiografsko delo „Sa pašnjaka do naučenjaka” dobio je 1924. Pulicerovu nagradu, najveće američko priznanje za doprinos književnosti i novinarstvu.
U Prvom svetskom ratu nije učestvovao direktno. Njegova pomoć srpskoj vojsci i doprinos celokupnoj situaciji za srpski narod su nemerljivi. Kao bogati profesor osnivao je fondove i finansirao svakoga kome je pomoć bila potrebna. Otkupljivao je dela svojih prijatelja, Uroša Predića i Paje Jovanovića, kao i drugih umetnika, a ovim se ne završava poduži spisak njegovih dobročinstava. To je bio, imenom i delom, Mihajlo Idvorski Pupin, koji je zbog svojih velikih zasluga na skupštini 25. septembra 1921. proglašen i počasnim građaninom našeg grada.

VEZA SA GRADOM NA OBALAMA BEGEJA
Tim povdom, na Trgu slobode, u petak, 22. oktobra, otvorena je izložba „100 godina od proglašenja Mihajla Idvorskog Pupina za počasnog građanina Velikog Bečkereka”. Uprkos kiši i hladnom vremenu privukla je veliku pažnju javnosti. Realizovala su je udruženja „Godina Pupina Zrenjanin” i „Zrenjaninska eksplorativa”, uz finansijsku podršku Grada.

Foto: Iz crkve Blagovesti u Idvoru a izložena u zrenjaninskom Muzeju

KORIST OD POSTOJEĆE GRAĐE
Istoričar Aleksandar Radlovački, autor, kazao je da su za izradu postavke najviše koristili arhivsku građu zrenjaninskog Istorijskog arhiva u „Godini Pupina” (2014). Tada je u našem gradu, realizovana još jedna izložba čiji je autor dr Filip Krčmar. Velikodušno je ustupio deo materijala, što je i bila polazna osnova nove a koja je dopunjena i proširena.
– Uglavnom smo gledali da postavka bude veza Mihajla Pupina sa Zrenjaninom. Počevši od njegove rodbine i sestre Perside Olćan, koja je živela u naselju Mala Amerika i gde joj je on kupio kuću, pa sve do njegovog života u Americi, ali i doprinosa Gradu – kazao je Aleksandar Radlovački.
Izložbu je otvorio Svetislav Zakić, direktor Doma kulture „Mihajlo Pupin” u Idvoru, koji je naveo da je veoma teško ispričati priču o ovom naučniku i nabrojati sve ono što je učinio za tadašnju državu, pojednice, ustanove.

DOPRINOS PRISAJEDINjENjU
– Mi priču o ovom velikom Banaćaninu pokušavamo da prezentujemo na najbolji mogući način. Naši vodiči se trude da u sat vremena, koliko traju ture, ispričaju što više podataka o životu Pupina, sa naglaskom na njegovu humanost. Cilj nam je da ga predstavimo kao čoveka koji je voleo svoje rodno mesto, i sa ponosom o njemu i roditeljima govorio na bilo kom kraju sveta da se nalazio – kazao je Zakić i pozvao zainteresovane da dođu u Idvor i pogledaju bogatu postavku.
Dr Ivan Bošnjak, predstavnik udruženja građana „Godina Pupina” i fondacije „Mladen Selak”, rekao je da se lik i delo Mihajla Pupina ponovo stavlja na prvo mesto.
– Njegov doprinos u prisajedinjenju ovih krajeva (posebno Banata) kraljevini Srbiji i kasnije novonastaloj državi, Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca je nemerljiv, upravo zbog dobrih veza koje je imao. Novac od svojih patenata nesebično je založio upravo za lobiranje za srpsku stvar (pitanje Srba nakon Velikog rata) – podsetio je dr Ivan Bošnjak.

PUPINOVI SLEDBENICI
Prof. dr Dragica Radosav, dekanka Tehničkog fakulteta, koji sa ponosom nosi Pupinovo ime, godinama na put nauke izvodi vrhunske stručnjake, inženjere softverskih i informacionih tehnologija.
– Od Pupinovih kalemova, koji su polazište za spajanje ljudi, u ovoj globalizaciji interneta, stigli smo do novih tehnologija koje se iz dana u dan razvijaju, delom zahvaljujući i stručnjacima iz Zrenjanina – naglasila je prof. dr Dragica Radosav.
Saša Santovac, zamenik gradonačelnika, podsetio je da je 2014. skupštinskom odlukom predloženo da most, koji je tada bio u izgradnji, koji spaja Banat sa Novim Beogradom ponese naziv „Pupinov most”. On je rekao i da Grad u 2022. planira rekonstrukciju zadužbine Pupina koja je u dosta lošem stanju. Na taj način će se omogućiti da se na tom mestu okupljaju mladi talenti, koji svojim znanjem predstavljaju naš grad i njegovu budućnost.

  • SPOMEN-OBELEŽJA U GRADU
    Aleksandar Radlovački je podsetio i na koji način se Zrenjanin odužio Mihajlu Pupinu.
    – Tehnički fakultet nosi njegovo ime. Glavna gradska pošta nalazi se u Pupinovoj ulici. Podignute su mu i dve spomen-biste: u Aleji velikana u Karađorđevom parku i ispred Fakulteta, kao i dve spomen-ploče – pored ulaza u glavnu poštu i na kući u Maloj Americi, koju je kupio neposredno nakon proglašenja za počasnog građanina.

Miroslava Malbaški