(Ne)rad nedeljom

Piše: Dalibor Bubnjević

Svaki malo stariji čitalac „Zrenjanina“ seća se onih vremena kada su subotom obavljane završne kupovine u dućanima. Iako smo tada (formalno) bili u socijalizmu, ponašali smo se na način koji je danas uobičajen u najrazvijenijim državama. Kada smo zapravo bili u zabludi, tada ili sada?
U vreme odsustva pluralizma vlasništva, bilo je jednostavnije organizovati rad preduzeća (nekadašnjih radnih organizacija). Partija (država) se za sve pitala. Svako ko je odstupao od kursa, bivao je kažnjen.
Međutim, zbunjuje mlade generacije to što smo nekada (u vreme tzv. jednoumlja) bili bliže kapitalističkim državama nego danas?!
Poslovanje nedeljom je dilema koja proganja mnoge članice Evropske unije. Iako raspolućeni između Istoka i Zapada, i naše stanovništvo more iste muke. Ukoliko bi se zabranilo privređivanje vikendom, opravdano se postavlja pitanje kada će mnogi (poslovno okupirani radnim danima) da pazare?! S druge strane, onemogućavanjem trgovcima i ugostiteljima da rade u dane blagdana, da li se uskraćuje zaposlenima dodatni prihod?! Vredno pomena je to da Zakon o radu predviđa uvećanu zaradu za angažovanje neradnim danima i/ili tokom praznika.
Pred nama su brojna pitanja, rad nedeljom je jedno od njih. U odsustvu javnog dijaloga, preostaje nam da o prednostima i nedostacima osporenih stanovišta raspravu pratimo u medijima iz okruženja. Da li je „zabijanje glave u pesak“ zaista najbolji scenario?