Novi zakon o sezonskim poslovima počeo nedavno da se primenjuje, a organizacije koje se bave zaštitom radnih prava već upozoravaju

Lakše poslodavcima,a sezoncima šta se da

Početkom godine je stupio na snagu Zakon o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima. Ministarstvo rada i Nacionalna ekonomska alijansa (NALED), koji su radili na ovom propisu, tvrde da će on olakšati procedure poslodavcima i poboljšati položaj radnika.
Međutim, sa time se ne slažu organizacije koje se bave zaštitom radnih prava. One upozoravaju da sezonci neće imati valjanu garanciju da će se poštovati ugovoreni uslovi rada.

USMENI DOGOVOR
Od ove sezone poslodavci u poljoprivredi prijavljivaće radnike putem elektronske evidencije Poreske uprave, a takođe će plaćati porez na dohodak i doprinose za socijalno, penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti. Najmanja naknada po času biće u visini minimalne cene rada, koja trenutno iznosi 155 dinara.
Time će se, kako su navodili Ministarstvo rada i NALED, smanjiti troškovi poslodavaca za poreze i doprinose, biće lakša procedura prijave radnika, a su,zbiće se i rad na crno u poljoprivredi.
Poslodavac je takođe dužan da sezonskog radnika, između ostalog, upozna sa poslovima koje će obavljati, uslovima za bezbednost i zdravlje na radu, radnim vremenom, odmorima, visinom naknade. Međutim, najspornija je odredba koja predviđa da se ovi uslovi dogovaraju usmenim putem.
– Na osnovu čega ćete naterati poslodavca da isplati ono što je ugovoreno kada nemate nikakav pisani trag da ste radili za njega – pita Milica Lupšor, članica Udruženja za radna prava žena „Roza”, koja je i sama bila angažovana kao sezonska radnica. Ona podseća da su nekada radnici dobijali poslove na njivama preko omladinskih zadruga, što nije bilo dobro rešenje ali je makar postojao ugovor.
– On jeste važio na tuđe ime, ali su njime bile precizirane mnoge stvari. Ako je ranije poslodavac mogao da isporuči ugovore za 900 ljudi angažovanih preko omladinskih zadruga – koliko je znalo da nas bude na njivi – zašto je to sada problem – pita se ona.

POLA SATA ODMORA NA 12 SATI RADA
Iako ne propisuje obavezan pisani ugovor, zakon o sezonskim radnicima predviđa da je poslodavac dužan da radniku, ako on to zatraži, izda potvrdu o uslovima rada, ali najkasnije dva meseca od početka angažovanja, što je problematično jer mnogi poslovi, poput branja višanja, traju desetak dana.
Takođe, nerealno je da će zaposleni na njivi sami zatražiti ovakve potvrde iz straha od otkaza, napominje aktivistkinja Udruženja „Roza”.
– Ranije su sezonske poslove u velikim poljoprivrednim kombinatima obavljale uglavnom domaćice, kojima je to bio dodatak budžetu, pri čemu su često dobijale ugovore na tri ili četiri meseca. Danas se sezonskim radovima bave uglavnom ljudi koji su u poslednjih 25 godina ostali bez posla, a među njima je sve više muškaraca. Dakle, u ovakvoj situaciji oni neće tražiti potvrdu, ne želeći da uznemire svog poslodavca – smatra Milica Lupšor.
Zakonom o pojednostavljenom angažovanju na sezonskim poslovima takođe je propisano da radnici za vreme poslova na njivi neće biti brisani sa evidencije nezaposlenih, kao i da će nastaviti da primaju naknadu za privremenu nezaposlenost i novčanu socijalnu pomoć. Ono što je međutim sporno, jeste što Zakon dozvoljava mogućnost da sezonci rade 12 sati dnevno uz samo pola sata pauze.
Nadzor nad primenom zakona o sezonskim radnicima treba da obavljaju Poreska uprava, poljoprivredna i inspekcija rada. Međutim, u Asocijaciji slobodnih i nezavisnih sindikata sumnjaju da će kontrola poslodavaca u poljoprivredi biti odgovarajuća budući da nema dovoljno inspektora, kako je nedavno za list „Politika” izjavila predsednica ovog sindikata Ranka Savić.

  • DALEKO OD OČIJU JAVNOSTI
    Javna rasprava o zakonu o sezonskim poslovima prošla je nedovoljno zapaženo u široj javnosti, a takođe i među organizacijama za zaštitu radnih prava, smatra članica „Roze” Milica Lupšor.
    – Zajedno se konsultovalo nas nekoliko udruženja, mada smo se malo kasnije uključili i nismo stigli da organizujemo akcije. Reagovali smo na nekoliko stvari u tom zakonu, ali ništa ozbiljnije nije moglo da se uradi. Nadležni objavljuju na svojim sajtovima predloge zakona i datume javnih rasprava ali gotovo da nije bilo najava u medijima. Pri tom, javna rasprava za Zakon o pojednostavljenom angažovanju na sezonskim poslovima bila je u junu, a imam utisak da se svi zakoni kod kojih bi mnoge odredbe mogle biti diskutabilne donose tokom leta kada su ljudi manje zainteresovani da se angažuju – navodi Milica Lupšor.

 

  • „NEMA SMETNJI” ZA PISANI UGOVOR
    Ministarstvo rada i NALED su za portal „Insajder” naveli da je u 2017. godini samo oko pet odsto sezonskih radnika bilo prijavljeno, kao i da je glavni uzrok tome bila komplikovana procedura prijave. Takođe su saopštili da, iako nije propisana obaveza zaključivanja pisanog ugovora, nema smetnji da poslodavac i sezonski radnik u pisanom obliku ugovore uslove rada, kao i da dokaz o „zaključenom ugovoru” može biti i evidenciona prijava na portal Poreske uprave, koji šalje podatke Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja.M. Maričić