Gradska kasa jača od planirane?

Piše: dr Dejan Molnar, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

U petak (23. juna) pred odbornicima Skupštine grada Zrenjanina naći će se i predlog odluke o rebalansu budžeta za 2023. godinu. Ukoliko to bude usvojeno, u proračunu će se naći 12,4% više novca u odnosu na prvobitno planirani iznos. To se može shvatiti kao pozitivna vest, uz napomenu da u uslovima visoke inflacije nominalni rast prihoda ne znači i proporcionalno poboljšanje ekonomskog položaja, pošto rast cena obezvređuje dohotke/primanja.
Budžet je ogledalo privrede. U pitanju je spisak planiranih prihoda i rashoda grada ili opštine, najčešće za period od jedne (kalendarske) godine. Što je lokalna ekonomija jača, veći je i budžet i obrnuto. U proračunu lokalne samouprave prihoduje se više sredstava u slučaju kada: preduzeća koja posluju u toj sredini ostvaruju bolje rezultate, osnivaju se nove firme, zapošljava se više radnika i oni imaju veće plate. Suprotno, ukoliko firme smanjuju obim poslovne aktivnosti, otpuštaju zaposlene i/ili smanjuju zarade, manje se novca sliva u gradsku kasu po osnovu različitih poreza i drugih nameta.
Ukupni prihodi i primanja lokalnih nivoa vlasti sastoje se iz šest osnovnih stavki: poreski i neporeski prihodi, memorandumske stavke, donacije, transferi i primanja od prodaje nefinansijske imovine. Za lokalne samouprave (LS) najbitniji su porezi na dohodak i imovinu. Agregatno (zbirno) posmatrano, na nivou svih gradova i opština u Srbiji u 2022. godini, porez na dohodak je učestvovao sa oko 45%, a na imovinu sa nešto više od 15% u njihovim ukupnim budžetskim prihodima.
Podaci Ministarstva finansija ukazuju na to da su ukupna budžetska primanja svih opština i gradova u Srbiji u toku prva dva meseca 2023. godine uvećana za 10,1% (nominalno). Pri tome, natprosečan rast beleže porezi na dohodak (15,6%) i na imovinu (13,3%).
U strukturi ukupnih budžetskih prihoda Grada Zrenjanina, u većoj meri nego što je republički prosek, učestvuju porez na dohodak (55,3%) i porez na imovinu (16,9%). To se može oceniti kao dobro, jer je u pitanju pokazatelj interne fiskalne snage (kapaciteta).
Shodno dosadašnjim ostvarenjima u tekućoj godini, predložen je rebalans kojim se upravo predviđa rast poreza na dohodak od 12,3%. Procena da će se u gradskoj kasi u 2023. godini po ovom osnovu prihodovati nominalno za oko 3,3 miliona evra više u odnosu na plan moglo bi da znači da se očekuje porast zarada postojećih radnika u lokalnoj ekonomiji i/ili dodatno zapošljavanje.
Sa druge strane, predložene korekcije u segmentu poreza na imovinu imaju negativan trend (- 1,5%). Naime, na bazi podataka iz ove godine je procenjeno da će doći do pada obima naplaćenih sredstava (u odnosu na plan) po osnovu poreza na prenos apsolutnih prava na nepokretnosti (-18,2%) i na motorna vozila i plovila (čak -58,8%). Ovo bi, pre svega, mogla biti refleksija stanja na lokalnom tržištu nepokretnosti (opada broj kupoprodaja kuća i stanova), kao i činjenice da usled nižeg životnog standarda mnogi sugrađani odustaju od kupovine ili zamene automobila.