Plemenita tečnost

Piše: Milena Bečejac

Jedan od najvažnijih, a možda i najvećih problema grada bio je, sve do pre nekoliko godina, problem vode za piće koja ne bi bila štetna po ljudsko zdravlje. Do kraja 19. veka jedan deo stanovništva snabdevao se vodom za piće iz gradskih ili sopstvenih bunara koji su bili u pojedinim ulicama ili dvorištima. Voda iz ovih bunara vukla se vedrom… U nekim bunarima je voda bila gorka i neupotrebiva za stoku, a u nekim prvih godina dobra, a kasnije zaražena. Zbog toga se jedan deo stanovnika koristio vodom sa Begeja (Monografija „Petrovgrad”, 1938).
Tako je to bilo u Bečkereku. Na Begej po vodu ili je kupuj od vodonoša. Ali, u to vreme, da bi se suzbile bolesti koje su „dolazile” od nezdrave vode, gradska uprava je odlučila da se izbuše gradski bunari, 1885-1895. godine, na različitim lokacijama.
U monografiji iz 1966. godine, napominje se da se za kišnih dana voda slivala u Begej i nanosila mulj i prljavštinu. Bogatija domaćinstva su nabavljala „naprave” za filtriranje begejske vode! Zbog opasnosti za zdravlje stanovnika, na skupštinskoj sednici 1850. godine odlučeno je da počne bušenje prvog bunara ispred zgrade Županije, ali, kako piše u monografiji, nije potekla plemenita tečnost, kako se u to vreme u gradu govorilo o vodi. Tek 1904. podnet je prvi predlog gradskoj skupštini za izgradnju vodovoda.
Posle Drugog svetskog rata, počinje izgradnja socijalističkih stanova, pa je urbanističkim planom 1958. predviđeno rešenje za rešavanje ovog važnog gradskog problema, a 1962. oformljeno je preduzeće za vodovod i kanalizaciju. Bila su i 82 javna bunara, a zajedno sa privatnim, 500. Na svaki bunar, kako se navodi, dolazilo je 200 domaćinstava sa 800 članova. Godine 1963. izbušena su dva velika i šest manjih bunara i šest hidrofora, vodotoranj visok 38 metara kapaciteta od hiljadu kubika vode. Dve godine kasnije, vodovodna mreža bila je dugačka 59.052 metra sa 2.305 priključaka za 20.000 stanovnika.
Eto, priča zvuči poznato. Jer, ni ove godine, ni ovog vrelog leta, ne zna se kada će grad dobiti zdravu vodu. Nema ni arterskih bunara, bilo ih je 27 i sa njih smo se snabdevali vodom kada je kvar na vodovodnoj mreži, a bogami i za vreme bombarovanja. A vreme prolazi, leti.