SMANjUJE SE BROJ NEZAPOSLENIH: PODACI KOJI TREBA DA RADUJU ILI TRAŽE OBJAŠNjENjE

Nova radna mesta, potraga za boljim poslom preko „grane”

Na evidenciji Filijale za zapošljavanje u Zrenjaninu, na području Srednjobanatskog okruga, na kraju decembra 2017. godine bilo je 13.137 lica bez posla. Od toga, u Zrenjaninu 6.052, Žitištu 1.742, Novoj Crnji 1.501, Novom Bečeju 1.999 i Sečanju 1.844. Kako se ovi podaci, posebno za najveću lokalnu zajednicu, Grad Zrenjanin, uklapaju u republičku evidenciju, s obzirom na to da se ovih dana govori da je u Srbiji ovog momenta najmanje nezaposlenih za poslednjih četvrt veka, znaće se posle zajedničke konferencije koju za medije pripremaju Gradska uprava i ovdašnja Filijala zapošljavanja.

Zapošljavanje prioritet
Na početku prošle godine, u martu, na takođe zajedničkoj konferenciji u gradskoj kući, saopšteno je da je krajem prethodnog meseca, na evidenciji nezaposlenih, na teritoriji Grada Zrenjanina, bez posla bilo 7.650 naših sugrađana, a na kraju 2016, taj broj je iznosio 8.371.
Gradonačelnik Janjić je tada istakao da je nezaposlenost i dalje problem broj jedan, ne samo u Zrenjaninu i regionu, već i u državi i nagovestio donošenje lokalnog akcionog plana zapošljavanja za koji je u 2017. godini iz budžeta Grada, kako je tada najavljeno, izdvojeno 4,2 miliona dinara, što čini 51 odsto potrebnih sredstava, a ostalih 49 odsto, odnosno 3,4 miliona dinara, obezbeđuje Nacionalna služba za zapošljavanje – Filijala Zrenjanin.
Takođe, gradonačelnik je najavio da će se Grad i dalje promovisati kao dobro mesto za domaće i inostrane privrednike, i da se očekuje dolazak novih kompanija, kao i proširenje proizvodnih kapaciteta postojećih, što se i ostvarilo, pa su otvarana i nova radna mesta.

Najmanja nezaposlenost u poslednjih 25 godina
Prema izjavama Zorana Martinovića, direktora Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), 31. decembra na njihovoj evidenciji bilo je 618.827 nezaposlenih. Takođe je istakao da su od 2013. godine svi pokazatelji dešavanja na tržištu rada pozitivni. On navodi da su 2011. godine poslodavci prijavili da im je potrebno skoro 62.000 radnika (61.962), a u prošloj – 80.444.
Od 268.450 zaposlenih u prošloj godini, više od trećine je do posla došlo zahvaljujući posredovanju NSZ ili uz finansijsku podršku neke od njenih mera. Istovremeno, rekao je da nema mesta za zadovoljstvo kada je u pitanju „kvalitet radnih mesta jer neki poslodavci minimalnu zaradu nude kao maksimum, bez valjanog ugovora o radu i plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje”. Čak 60 odsto je zapošljavanje na određeno vreme.
Svaka informacija koja se odnosi na zapošljavanje, odnosno na nezaposlenost, izaziva komentare onih koji su bez posla, pa se u sumnju dovode i sami podaci. Najčešće se navodi da je smanjen broj stanovništva, a da je i veliki broj ljudi krenuo „trbuhom za kruhom” ka zemljama Evropske unije, a često i preko „velike bare”. Takođe, postavlja se i pitanje o broju zaposlenih.

Ko je sve nezaposlen
Anketa o radnoj snazi u trećem kvartalu 2017. godine pokazuje da je došlo do povećanja formalne zaposlenosti za 5,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Prema podacima Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, registrovana zaposlenost je povećana za 2,4 odsto. – Ovo odstupanje od čak 3,1 procentnog poena je veliko i neočekivano, jer bi trebalo da se radi o istim fenomenima, obračunatim različitim metodologijama – ocenjuje ekonomski ekspert doc. dr Dejan Molnar.
– U istom periodu (treći kvartal 2016. – treći kvartal 2017.) rast bruto dodate vrednosti (BDV) iznosio je oko 2 odsto, što je mnogo manje od rasta zaposlenosti prema ARS-u. Iako je ARS (anketa o radnoj snazi) zvanična, međunarodno uporediva metodologija, očito je da u našoj zemlji ne reflektuje na najbolji način realno stanje stvari – ističe dr Molnar. – Jer, prema metodologiji ARS-a, kao zaposlena lica tretiraju se ona koja su najmanje jedan sat u posmatranoj sedmici obavljala neki plaćeni posao (u novcu ili naturi), kao i lica koja su imala zaposlenje, ali koja su u toj sedmici bila odsutna sa posla.
U zaposlene, osim lica koja imaju zasnovan radni odnos i rade u preduzeću, ustanovi ili u drugoj vrsti organizacije ili rade kao privatni preduzetnici, uključuju se i individualni poljoprivrednici, pomažući članovi u domaćinstvu, kao i lica koja su obavljala neki posao koji su samostalno pronašla i ugovorila (usmeno ili pismeno) bez zasnivanja radnog odnosa. Na ovaj način u grupu zaposlenih se svrstavaju i ona lica koja su angažovana na nekvalitetnim, često i neplaćenim poslovima – ukazuje naš sagovornik.
Ako se povećava jedan faktor proizvodnje, a to je radna snaga, naglašava dr Molnar, trebalo bi da se u odgovarajućoj meri povećava i proizvodnja. Međutim, to kod nas nije slučaj – imamo fenomen „zaposlenost bez rasta”.
– Očito se u zaposlene ubraja veliki broj onih koji su angažovani na privremenim, povremenim poslovima, poslovima bez ugovora, neretko i bez novčane naknade. U pitanju je nekvalitetno zapošljavanje, koje je po svemu sudeći i niskoproduktivno. Takvi poslovi ne povećavaju proizvodnju na odgovarajući način. Veliko je učešće tzv. ranjive zaposlenosti u našoj zemlji u poređenju sa zemljama EU – tvrdi Molnar.
Isto tako, pad broja nezaposlenih, koji je značajno veći od relanog rasta proizvodnje, dobrim delom može da se objasni emigracijom radne snage iz naše zemlje.
Oni koji su otišli u inostranstvo, ne vode se kao nezaposleni (nisu na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje), a ujedno ne doprinose rastu srpskog BDP-a. Sa druge strane, oni koji se vode kao zaposleni, neretko su angažovani na poslovima vrlo niskog kvaliteta, a to se i ne može smatrati radnim mestom – smatra dr Dejan Molnar.

Najviše nekvalifikovanih
Na zrenjaninskoj evidenciji tržišta rada nekvalifikovanih radnika je najviše – 5.855, sa završenom višom školom ili trogodišnjim visokim obrazovanjem – 522, a sa fakultetom – 833, kao i dva doktora nauka. Sa završenom trogodišnjom srednjom školom na evidenciji je 2.820, a sa četvorogodišnjom – 2.803.
Savetnica za karijerno vođenje u filijali NSZ Aleksandra Štrbac kaže da je krajem novembra 2012. godine sa šestim stepenom stručnosti, odnosno završenom višom školom ili trogodišnjim visokim obrazovanjem, na posao čekala 831 osoba u srednjem Banatu, a sa završenim sedmim stepenom, odnosno sa diplomom fakulteta, bilo ih je 961, kao i jedan doktor nauka. Na kraju 2013. godine, na teritoriji grada Zrenjanina, na evidenciji je bilo 8.948 nezaposlenih, a sledeće godine 8.493. Broj nezaposlenih u srednjem Banatu u 2013 – 17.506, a godinu dana kasnije 16.718. Sa završenom višom škola ili visokom školom – 789, a sa završenim fakultetom – 1.106.
Svakako da će biti zanimljivo da se za srednji Banat uradi analiza ne samo o kretanju broja nezaposlenih, već i o zaposlenosti. Posebno imajući u vidu da nije mali broj radnika koji, u traženju bolje zarade, prelaze iz jedne u drugu firmu…
GODINA 2015.
Na kraju 2016. godine na evidenciji je u regionu bilo 16.938 nezaposlenih lica, što predstavlja povećanje za 699 lica ili 4,13% u odnosu na 2015. godinu. Filijali Zrenjanin je iz svih sektora radnog angažovanja prijavljeno ukupno 1.842 slobodnih radnih mesta.
M. Bečejac