U SRPSKOJ CRNJI BIBLIOTEKAR DONOSI KNJIGE NA KUĆNI PRAG

Uz čitanje vreme brže prođe

Nazovem biblioteku, izdiktiram naslove, pa se dogovorimo o vremenu kada bibliotekar može da dođe – navodi Ljubomir Dačević

Zlatko Vasiljević, bibliotekar iz Srpske Crnje, nije dozvolio da najstariji čitaoci ostanu uskraćeni za knjigu u danima kada im je ona najpotrebnija. Zato im dela koja ih zanimaju donosi na kućnu adresu. To je prvobitno bila ideja direktorke biblioteke Anice Garić, koju je vrlo brzo Zlatko „razradio”, a čitaoci oduševljeno prihvatili.
Ljubinka Čapo je nakon uvođenja vanrednog stanja među prvima naručila knjige. Godinama slovi za najvrednijeg čitaoca, godišnje pročita mnogo naslova, pa na nju mogu da se ugledaju mlađe generacije. Ljubinka kaže da, sem naučne fantastike, voli sve ostale žanrove.
– Ljubav prema čitanju gajim ceo život, a sada kada imam više slobodnog vremena, svakodnevno mnogo vremena provodim uz knjigu. Nisam brojala, ali mislim da za godinu dana pročitam i do 120 naslova – ističe Ljubinka Čapo.
Postupak po kom bibliotekar donosi ovih dana knjigu čitacima vrlo je jednostavan. Najbitnije je da korisnici ne izlaze iz svog dvorišta i da se vodi računa o merama bezbednosti. Bibliotekar i čitalac se susretnu na kapiji, gde sledi razmena. Zlatko donosi naručene knjige, a čitaoci mu vraćaju pročitane.
– Nazovem biblioteku, izdiktiram naslove i dogovorimo se o vremenu kada može da dođe bibliotekar. Nije potrebno da vodimo računa o roku vraćanja knjige – navodi Ljubomir Dačević.
Narodna biblioteka u Srpskoj Crnji je među najpoznatijim seoskim bibliotekama u Srbiji, jer je jedna od malobrojnih koja dodeljuje književnu nagradu. Đura Jakšić je rođen u ovom mestu, pa se i najboljoj srpskoj knjizi pesama dodeljuje godišnje priznanje koje nosi njegovo ime. Trenutno ova biblioteka ima 800 članova koji u pet područnih odeljenja mogu da koriste 80.000 knjiga.

  • TRAŽI SE LAKŠE ŠTIVO
    Kako ističe Zlatko Vasiljević, afiniteti čitalaca su se malo promenili od kada je uvedeno vanredno stanje, pa se sada više traži literatura koja opušta.
    – Beletristika je ono čemu se najviše okreću naši korisnici. Ljudi verovatno ne žele da se sada opterećuju nekim teškim štivom, situacija je takva da svi traže razbibrigu. Biće vremena za ozbiljnija dela kada ovo prođe – kaže naš sagovornik.

N. M.