U SUSRET HRISTOVOM VASKRSENJU – PRAZNIKU NAD PRAZNICIMA, KOJI JE U SAMOM TEMELjU HRIŠĆANSKE VERE

Raduje mu se cela priroda i sav ljudski rod!

Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi i onima u grobovima život darova – reči su vaskršnjeg tropara u kojem je sadržana osnova hrišćanskog učenja i vere, jer da Hristos ne vaskrse, uzalud bi bilo sve što se pre i posle toga desilo.
Vaskrs spada u najradosnije i nosi epitet praznika nad praznicima. Raduje mu se cela priroda i sav ljudski rod. Praznici koji ga najavljuju su Lazareva subota, u narodu nazvana Vrbica i Hristov ulazak u Jerusalim – Cveti. Nedelja pre Vaskrsa naziva se velika/strasna, i seća na Hristovo stradanje na krstu i smrt, da bi u nedelju nakon Velikog petka osvanuo najradosniji dan za sve. Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vernici pripremaju se da u nedelju proslave Vaskrsenje Hristovo – Vaskrs, prazničnim bogosluženjima u hramovima i u svojim domovima, u krugu porodice.
O duhovnom aspektu praznika govorio je jerej Veselin Vlaški, starešina hrama Svetog arhangela Mihaila – Ruska crkva.

VASKRSENJE – BESMRTNOST LJUDSKE PRIRODE
– Pri stvaranju prvog čoveka, Adama, bila mu je data životvorna i životodavna sila. Svaki čovek, kao Adamov potomak, dolazeći na svet dobija tu logosnu silu. Ali, ona je grehom paralizovana, a pod pritiskom smrti obamrla. Bog iz svoje prevelike ljubavi ne napušta čoveka, već mu šalje spasenje kroz Sina svog Gospoda Isusa Hrista, koji postaje jedan od nas i umire za nas – govori sveštenik Veselin Vlaški za naš list.
– Kao Bogočovek, vaskrsava iz mrtvih i time obnavlja životvorne i životodavne sile, odnosno daje vaskrsne sile obamrloj logosnoj čovekovoj tvari, i mogućnost da se oslobodi smrti i uđe u njegovo Vaskrsenje, kako bi nasledio Carstvo njegovo. Vaskrsenjem Bogočoveka iz mrtvih osigurava se sveopšta besmrtnost ljudske prirode. Vaskrsenjem Hristovim, Njegova čovečanska priroda je potpuno obožena.
Telo njegovo, nije se vratilo u zemlju, nego se uznelo na nebesa i sedi zdesna na carskom prestolu, budući neodvojivo sjedinjeno sa Božanskom prirodom Boga Oca. Vaskrsenjem pojam spasenja dobija svoj puni i završni smisao jer je Vaskrsenjem Isusa Hrista završen Bogočovečanski podvig iskupljenja i spasenja roda ljudskog – priča otac Veselin uz najradosniji pozdrav Hristos vaskrse! – Vaistinu vaskrse.

PRIBLIŽITI DECI PRAVE VREDNOSTI
U svetu u kojem živimo dominiraju digitalizacija i savremene tehnologije, koje dobrim delom odvraćaju decu od prirode, vesele igre i druženja sa životinjama. Praznici su vreme kada imaju priliku da se približe tradiciji i vrednostima koje, ako ne očuvamo mogu izbledeti. Porodica i škole i dalje igraju značajnu ulogu po ovom pitanju. O tome kako deci u školama približiti radost vaskrsenja govori Milica Nenin, veroučiteljica.
– Današnje vreme je specifično po mnogo čemu. Susrećemo se sa generacijama dece koja zabavu imaju na svakom koraku i neke suštinske vrednosti se na žalost polako gube, jer zadovoljstvo postavljamo kao jedini kriterijum za vrednovanje bilo čega. Danas većina decu vaspitava da gledaju samo sebe i svoj interes, gubi se saosećajnost i briga za drugog, pa i istinsko drugarstvo. Kad u takvom okruženju odrastate priča o Sinu Božijem koji je iz ljubavi prema nama postao čovek i zbog toga pretrpeo najstrašnije muke i smrt na krstu, i koji je sve vreme znao šta će mu se desiti, a nije pobegao niti odustao od osnovnog razloga svog dolaska u svet, da nama da novu šansu da živimo večno, zvuči prosto neverovatno. Ali kad kod dece pričom o Hristovom stradanju i Vaskrsenju probudimo iskrene emocije: razočarenje, tugu, pa i ljutnju s jedne strane, i razneženost, ljubav i empatiju sa druge, vidimo da je svakom iskrenom čoveku moguće približiti one suštinske, opšteljudske vrednosti kojima nas uči Hristos. Da je dete duboko doživelo i osetilo smisao javljanja Boga čoveku, vidi se upravo po tome što deca rado dolaze na bogosluženja, čak poste, koliko mogu, i pričešćuju se. U tome je smisao praznovanja Vaskrsa, kao i svakog drugog hrišćanskog praznika. Tek u tom kontekstu i običaji, kao što je farbanje jaja dobijaju svoje istinsko značenje – objašnjava Milica Nenin.

CRVENO JAJE SIMBOL VASKRSENJA
Farbanje jaja smatra se najvažnijim uskršnjim običajem, u spomen na događaj kada je Marija Magdalina objavila vest o vakrsenju Hristovom rimskom caru Tiberiju donevši mu upravo crveno jaje. Ono simbolizuje rađanje novog života. Ljuska puca kada iz jajeta izlazi novo živo biće, kao što je pukla i grobna ploča u kom je bilo položeno Isusovo telo.
Ofarbana jaja se nose u crkvu kako bi bila osveštana, a ono koje je najlepše, najčešće crveno, ostavlja se u domu do naredne godine i čuva se kao i sve osveštano što vernici donose iz hrama. Jaja su se najčešće farbala, a i danas se farbaju najviše u crvenoj boji. Nekada su boje bile prirodne (lukovina, razno bilje) dok je danas sve veći broj raznih tehnika koje nam pomažu kako bi boje bile raznovrsne, a korpica uskršnjih jaja što šarenija. Ipak, najvažnija je njihova, i simbolika samog praznika.

  • VAVEDENJSKA CRKVA
    U hramu Vavedenja Presvete Bogorodice na Veliki četvrtak sveta liturgija počinje u 9, a veliko bdenije u 18 časova. Na Veliki petak u 07:30 su časovi, u 18 časova je večernje, a u 19:30 plač Majke Božije – statije. Velika subota – 08 časova sveta liturgija. Vaskršnje jutrenje počinje u ponoć, a sveta Vaskršnja liturgija pre podne u 9 časova.Večernje bogosluženje ostaje prema ustaljenom rasporedu za 18 časova. Na Vaskršnji ponedeljak i utorak sveta liturgija će se održati u 9, a večernje bogosluženje u 18 časova.

 

  • HRAM USPENjA PRESVETE BOGORODICE
    U Uspenjskom hramu na Veliki četvrtak, u 9 časova biće održana sveta liturgija. Poslepodne, u 17 časova počinje veliko bdenije sa dvanaest jevanđelja. Na Veliki petak u 07:30 su carski časovi. Večernje bogosluženje sa iznošenjem plaštanice počinje u 17 časova, dok će se u 19 časova održati jutrenje sa statijama – opelo Hristovo.
    Na Veliku subotu u 9 časova sveta liturgija.
    Vaskršnje jutrenje, litija i prva sveta liturgija biće u ponoć. Ujutru u 9 časova biće održana praznična sveta liturgija, a poslepodne, u 17 časova pashalno večernje.
    Na Vaskršnji ponedeljak u 9 časova svetu arhijerejsku liturgiju služiće njegovo preosveštenstvo episkop banatski Nikanor. Večernje bogosluženje će se služiti prema uobičajenom rasporedu u 17 časova. Na drugi dan Uskrsa sveta liturgija počinje u 9, a večernje u 17 časova.

 

  • HRAM SVETOG ARHANGELA MIHAILA – RUSKA CRKVA
    Na Veliki četvrtak u 9 časova služiće se sveta liturgija, a bdenije sa jevanđeljima počinje u 18 časova. Carski časovi na Veliki petak počinju u 8 časova, večernje i iznošenje plaštanice je u 16, a u 18 časova je opelo Isusa Hrista.
    Na Veliku subotu u 9 časova sveta liturgija. Na Uskrs, u ponoć počinje jutrenje i sveta liturgija u nastavku. U nedelju u 09:30 je praznična liturgija, a u 18 večernje bogosluženje. Na Vaskršnji ponedenjak i utorak sveta liturgija će se održati uobičajeno u 09:30, a večernje bogosluženje je u 18:00 časova.

M. Malbaški