Društvo

USKORO PRAVILNIK I POKRETANJE OBRAZOVNOG SMERA

Zanatsko pivo na ceni

Naučno-stručni simpozijum „Pivo, pivarske sirovine i pivarska industrija” okupio je u Zrenjaninu protekle nedelje stručnjake iz zemlje i inostranstva. O navedenim temama govorili su predstavnici nauke, industrije, kao i proizvođači hmelja. Predstavljeno je više od trideset radova. Govorilo se i o pripremi pravilnika o kvalitetu piva, kao i o vraćanju pivarstva u Zrenjanin i pokretanju obrazovnog smera.
– Pivo simbolizuje beskonačnost, kontinuitet i stabilnost, a to su upravo one vrednosti koje su nam potrebne u lancu prizvodnje hrane. Često se za pivo kaže da je tečni hleb, a mi u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo se upravo trudimo da u našim odeljenjima za strna žita i za alternativne biljne vrste stvaramo sirovine da bismo mogli da dobijemo kvalitetan tečni hleb – istakla je profesorka dr Dragana Latković, direktorka Instituta za ratarstvo i povrtarstvo.
Kako se moglo čuti, pivarstvo se nalazi na raskrsnici između tradicije i brzog naučnog i tehnološkog napretka. Interesovanje potrošača je svuda u svetu u porastu. O tome je govorio predavač Jiajun Ju iz Instituta za prehrambenu industriju u Pekingu. Kako je istakao, potražnja potrošača za premium, zanatskim i pivima raznovrsnih ukusa brzo raste.
JEČAM SIGURNA BAZA
Pored vode, hmelja i kvasca, nezamenljiva sirovina koja ulazi u sastav piva je ječam i to u vidu slada. Otporna na sušu, ova biljka proizvodi se na blizu 100.000 hektara u našoj zemlji i koristi se za industriju i ishranu stoke. Dobro je poznata poljoprivrednicima i tradicionalno zastupljena na našim njivama.
– Kao selekcionar ječma, mogu da potvrdim da naši proizvođači gaje i poznaju ovu biljku. U prerađivačkoj industriji, ječam je prepoznat kao jedna od najvažnih žitarica koja se upotrebljava u samoj proizvodnji slada. To znači da bez dobrog i kvalitetnog ječma, nema ni dobrog slada. Inače, ovaj proces je izuzetno dug. Da bi se jedna sorta uopšte stvorila i da bi došla u samu proizvodnju, potrebno je deset godina – objasnila je dr Ljiljana Brbaklić, viši naučni saradnik Instituta za ratarstvo i povrtarstvo.
Kako je objasnila, zahvaljujući raznovrsnosti vrsta slada i tehnoloških mogućnosti obrade, slad predstavlja ključni faktor u oblikovanju identiteta piva. Utiče na njegovu boju i aromu, do njegovih nutritivnih i funkcionalnih svojstava.
KRAFT PIVARE U ZAMAHU
Posle vode i čaja, pivo je napitak koji se najčešće konzumira na svetu. Najveća potrošnja beleži se u Kini, koja je na prvo mesto izbila ispred Sjedinjenih Američkih Država i Nemačke. U poslednje vreme beleži se porast konzumacije bezalkoholnih i radler piva u čitavom svetu. Za to vreme, kod nas se širi pokret kraft pivara. Jedna takva treba uskoro da započne proizvodnju u Poljoprivrednoj školi u Zrenjaninu, potvrdio je direktor ove obrazovne ustanove Vladimir Popov.
– Najviše vremena je provedeno u pripremi i radu projektne dokumentacije, i usklađivanju sa svim pravilnicima vezanim za samu tehnologiju proizvodnje, ali i u skladu sa pravilnicima za rad sa đacima. Kad se to sve uskladi, predstoje građevinski radovi. Oprema je stigla, nalazi se u našoj školi, a biće montirana nakon završetka radova. Očekujemo da proizvodnja krene do proleća. Siguran sam da ćemo do narednih Dana piva imati sa čime da izađemo pred sugrađane – objasnio je Popov.
ZRENJANINSKO PIVO S UKUSOM
Trenutno jedina kraft pivara u Zrenjaninu pripada Zoranu Guteši, koji se predstavio sa pet vrsta piva. I dok su učesnici skupa degustirali penušavi napitak različitih proizvođača, dotle je zrenjaninski preduzetnik točio jutarnje pivo, lager, tamno i pšenično pivo, pa i jedno sa voćnim ukusom, sve iz svoje proizvodnje.
– Pivo sa ukusom višnje je naš novi proizvod, koji smo sad promovisali, kako bi sugrađani degustirali nov ukus. Namenjeno je onima koji nisu klasični ljubitelji, pa se u voćnom ukusu mogu
pronaći. Sada smo, trenutno, jedina kraft pivara koja se ozbiljno bavi pivarstvom. Otprilike šest godina to traje. Pored toga, uvozimo točeno pivo iz Manhajma, i pokrećemo ozbiljnu ugostiteljsku ponudu na pivskom salašu. Trebaće neko vreme da realizujemo pivski muzej i izložbu pivskih buradi. Tada će naša priča biti kompletna – objasnio je vlasnik „Lajon paba”.

M. PUDAR