Veći rast zahteva veće investicije

Piše: dr Dejan Molnar, docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Na kraju godine (makro)ekonomisti obično analiziraju ostvarene rezultate u privredi u protekloj godini i sagledavaju mogućnosti, te iznose očekivanja u vezi sa privrednim rastom i razvojem u narednoj. U tom smislu, rezultat koji smo ostvarili u Srbiji mogao bi se oceniti kao skroman. Naime, stopa rasta BDP-a je ispod očekivane i moguće, dok su značajnije reforme (i ovoga puta) izostale.
Iako će konačni rezultati o ostvarenoj stopi rasta BDP-a u 2017. godini biti poznati tek u 2018. godini, procenjuje se da ona neće biti veća od dva odsto. Razloga za to je više, a među najvažnije možemo navesti sušu tokom leta (manju poljoprivrednu proizvodnju), smanjenu proizvodnju električne energije u prvoj polovini godine, kao i odgovarajuće nedostatke privrednog sistema. Pri tome, ako se zna da su međunarodni (spoljni) faktori bili povoljni za domaći privredni rast (rast tražnje u zemljama EU, dostupnost finansijskih/investicionih sredstava po niskim kamatnim stopama ) i te kako ima razloga za brigu što BDP nije više porastao.
U tom smislu, valja sagledati i poziciju naše zemlje u međunarodnim okvirima. Procene su Evropske komisije i Evrostata da će u 2017. godini stopa rasta BDP-a biti u Rumuniji 5,7%, u Albaniji 4%, u Bugarskoj i Crnoj Gori 3,9%, u Mađarskoj 3,7%, u Hrvatskoj 3,2%. Pri tome, istraživači Kvartalnog monitora procenjuju da će na nivou centralne i istočne Evrope stopa rasta BDP-a (ponderisani prosek) biti 4,2%, što je duplo veći rast od našeg. Jedno je sigurno – sa ovakvim podacima ne možemo tvrditi da je naša zemlja lider u regionu, niti da sustižemo susedne i razvijenije zemlje na planu privrednog razvoja. Da bi bruto domaći proizvod Srbije u narednom periodu rastao po većoj stopi neophodno je povećati iznos investicija. Naime, stopa investicija (udeo investicija u BDP-u; deo BDP-a koji se koristi za investicije) u našoj zemlji iznosi oko 17,7%. To je malo za ozbiljniji i održivi privredni rast. U zemljama okruženja sa kojima se Srbija poredi, stopa investcija iznosi u proseku oko 22%. Za stopu rasta srpskog BDP-a od oko pet procenta potrebno je povećati stopu investicija na nivo od oko 25%. U pitanju je povećanje od oko sedam procentnih poena (sa 18% na 25% BDP-a), odnosno od oko dve milijarde evra na godišnjem nivou. Ili, drugačije preračunato, udeo investicija u BDP-u treba povećati za 40%! Matematički se može dokazati da je ostvarenje tog cilja do 2022. godine moguće uz uslov da u narednih pet godina deo BDP-a koji se koristi za investicije raste po stopi od sedam odsto prosečno godišnje. Stoga predlažemo što hitnije (bez ikakvog daljeg odlaganja) sprovođenje strukturnih reformi (poštovanje institucija, vladavina prava, efikasnost administracije i sudstva, smanjenje korupcije i sive ekonomije, unapređenje infrastrukture…), kako bi se nivo ulaganja postepeno povećavao do potrebnog nivoa.