Politika

ZBOG NAVODNOG PRISILNOG RADA AMERIKA NE DOZVOLJAVA UVOZ PNEUMATIKA „LINGLONGA”

Briga za prava ili suzbijanje konkurencije?

Kontingent guma proizvedenih u zrenjaninskom pogonu „Lingloga” zaustavljen je na američkoj carini, javljaju nacionalni mediji. Nalog za zadržavanje robe izdat je zbog čvrstih dokaza o prisilnom radu, navedeno je na sajtu Američke službe za carine i zaštitu granica (CBP). Odluka je stupila na snagu 18. decembra, odmah po objavljivanju. Kako je pojašnjeno, carinici će zadržati proizvode u svim američkim lukama. Poručeno je da se na ovaj način štite i američki radnici. Odluku su, navode, doneli nakon istrage i analize brojnih dokaza, koji uključuju: izjave radnika, ugovore o radu, terenske beleške. Zaključili su da su zaposleni u fabrici bili izloženi prinudnom radu. Ipak, nije saopšteno na koje se događaje konkretno misli. Sve se dešava u trenutku kad „Linglong” (koji u Ohaju – SAD ima istraživački centar) pokušava da napravi prodor na američko tržište. Utisak je da su SAD intervenisale u okviru već viđenog modela borbe na tržištu globalnog kapitala. Stručnjaci ukazuju da uvođenje visokih carina Kini, pa i Srbiji, predstavlja jedan od alata suzbijanja konkurencije, a manje brigu za prava radnika.
EVROPSKO JEZGRO
Naš grad za kinesku korporaciju predstavlja proizvodnu bazu, pre svega za tržište Evrope i severene Amerike. Otvarajući fabriku prošle jeseni, iz „Linglonga” su najavili da je njihov premijum proizvod – brend Hubtrac, specijalno patentiran baš za tržište SAD. Osmislili su ga njihovi nemački i američki timovi. Kada je reč o izvozu proizvoda, „Linglong” se već duže vreme bori sa antidamping merama. U tu svrhu nameravao je da koristi prednosti svoje fabrike u Srbiji. Tako bi izbegao kompenzacione carine na kineske proizvode. Prema pisanju portala biznis.rs, SAD su lane produžile antidampinške mere za kamionske gume iz Kine za još pet godina. Odluka znači da će kompenzacione carine u rasponu od 21 do 63,3% i antidampinške carine od 9% do 22,6% na kineske TBR gume ostati na snazi do sledeće revizije 2029. godine. Kina ima visoko učešće na tržištu guma u SAD, ali je izvoz opao poslednjih godina zbog navedenih restrikcija. Za sada je poznato da je „Linglong” ostvario prihod od oko 153,4 miliona evra u prvoj polovini ove godine. Međutim, neto gubitak iznosio je 16,6 miliona evra. Do zaključenja ovog broja nismo uspeli da dobijemo komentar „Linglonga” o tome kako će američke sankcije uticati na pogon u Zrenjaninu, da li zaposleni treba da se brinu za svoja radna mesta, da li će pravnim putem pokušati da pobiju akt. Ipak, odluka Sjedinjenih Američkih Država ostaviće posledice na lokalnu ekonomiju. Podaci iz bilansa uspeha „Linglonga” za 2024. pokazuju da je kompanija ostvarila 20,7 milijardi dinara prihoda od prodaje na inostranim tržištima – sedam puta više nego 2023. godine. Čak 86 odsto ukupnih prihoda dolazi iz izvoza, što potvrđuje da se pogon u Zrenjaninu uklopio u međunarodnu podelu rada, dok domaće tržište ima minimalan udeo u strukturi prihoda.
PRATI SE SITUACIJA U FABRICI
Javnost je dodatno ustalasao snimak navodne tuče radnika u „Linglongu” koji se nedavno pojavio na društvenim mrežama. Njegova verodostojnost nije potvrđena Sindikat „Sloga” pozvao je inspekciju rada da ispita navode o kršenju zakona. Ocenili su da snimak nasilja nije izolovan incident, „već posledica sistematskog uništavanja radničkih prava”. Ipak, ovo nije prvi put da kineska investicija izaziva reakcije. Prilikom izgradnje fabrike došlo je do otkrivanja nedostojnih uslova rada i smeštaja velike grupe Vijetnamaca, koje je angažovao izvođač radova China Energy Engineering Group Tanjin Electric Power Construction. Informacija je 2021. isplivala nakon anonimnih dojava Zrenjaninaca. U pružanje pomoći se uključila i organizacija za praćenje trgovinom ljudima Astra. Kažu da se u fabrici trenutno ne dešavaju teška kršenja zakona, kao što je to bio slučaj sa građevinskim radnicima iz Vijetnama i Indije, kojima su oduzimani pasoši.
– Nastavljamo da pratimo situaciju u kompaniji „Linglong”. I dalje dobijamo informacije koje ukazuju na kršenja prava, naročito kada su u pitanju uslovi rada, zavisnost od poslodavca i ograničen pristup mehanizmima zaštite. Međutim, u ovom trenutku, na osnovu informacija kojima raspolažemo, ne postoje jasni indikatori koji bi omogućili da govorimo o identifikovanim slučajevima eksploatacije i trgovine ljudima, u smislu važećih nacionalnih procedura – izjavila je za „Novu ekonomiju” Mirjana Mitić, iz Astre.
POSTUPAK U TOKU
Prvu prijavu za protivpravno ophođenje prema radnicima Astra je podnela zbog vijetnamskih radnika, a nedugo potom i zbog slučaja Indijaca. U oba predmeta nije bilo epiloga pred organima naše države, naveli su. No, bilo je reakcije iz međunarodne zajednice. Sva navedena lica radila su za građevinsku firmu China Energy Engineering Group Tanjin Electric Power Construction, protiv koje je „Linglong” pokrenuo arbitražni spor. Naime, kako je preneo „Forbs”, „Linglong” tvrdi da je tuženi izvođač kasnio sa radovima i u više navrata kršio odredbe ugovora. Zbog toga kompanija potražuje skoro 193 miliona evra na ime ugovorne kazne. Podaci o ovom postupku mogu se pronaći u izveštajima koji se objavljuju u bazi Agencije za privredne registre (APR).

M. PUDAR