DARKO BJELOGLAV, GENERALNI DIREKTOR FIRME „BB TREJD”

Potrošači više no ikad podmiruju samo osnovne potrebe

Poslednje dve godine opao je životni standard značajnog broja građana. Primera radi, u julu su morali da izdvajaju duplo više novca za hranu nego početkom 2021. godine. Najviše su u tom periodu poskupeli povrće (79 odsto), mleko, sir i jaja (58 odsto) i meso (48,5 odsto). Cene namirnica su rasle više nego u zemljama Evropske unije zbog znatno veće inflacije. Ona je ostavila traga na tržištu Srbije, ističe Darko Bjeloglav, generalni direktor firme „BB trejd”. Osnovao ju je sa bratom Dragoljubom privatizacijom preduzeća „Velež”, koje je imalo 43 prodavnice, od toga šest u Žitištu. Time su proširili svoju samostalnu trgovinsku radnju formiranu 1997. godine. Daljom ekspanzijom poslovanja nastaje trgovinski lanac „Persu” koji danas obuhvata više od 160 marketa.

Koliko je inflacija doprinela raslojavanju stanovništva i jesu li usled toga oni promenili navike u kupovini?
– Potrošači su sada više nego ikad orijentisani na cenu i na to da podmire osnovne potrebe. Prelaze na manja pakovanja pojedinih artikala, kupuju na akcijama i obilaze više objekata kako bi „bolje prošli”. Količinska prodaja je u padu i na teritoriji Vojvodine i u Beogradu, što su tržišta na kojima je „DTL Persu” prisutan. Od početka godine indeks potrošačkih cena je povećan za šest odsto.
Sumnja za ubrzan rast cena se neretko usmerava ka trgovcima i njihovom povećanju profitnih stopa, uz navođenje da su one rasle više nego troškovi proizvodnje. Kako gledate na ove navode?
– Inflacija nikom nije bila prijatelj. Kako su rasle cene sirovina i proizvodnje, tako su rasle i zarade u maloprodajnom sektoru, kao i operativni troškovi. Smatram da ovde nema jedinstvenog zaključka, svako je svoje poslovanje prilagođavao na najbolji način uslovima na tržištu. Ne možemo gledati jednoobrazno. Mi smo se kao „Persu” trudili da očuvamo ono što je fokus našeg poslovanja – potrošače. Na različite načine smo se borili da obezbedimo dobru ponudu, fer cenu i stalne akcijske ponude i time ublažimo efekte inflacije i kretanja na tržištu.
Kakva su iskustva „Persu marketa” po pitanju pada prometa u maloprodaji?
– Tržište maloprodaje je raslo, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, za 5,3% do maja. Ako na ovo dodamo inflaciju, vidimo da je tržište u padu 6,2% za prvih pet meseci. Poslovanje „Persu marketa” je stabilno. Kako bismo potrošačima olakšali očuvanje kućnog budžeta, početkom juna smo snizili cene 5.000 artikala u celom asortimanu. Takođe smo uveli „super cenu” kao novu komunikaciju ka potrošaču. To je zapravo redovna cena, koja je niža u poređenju sa tržištem. Ovakvih artikala imamo više od 600 u asortimanu i stalno radimo na njegovom proširenju. Potrošači su prepoznali ove inicijative i „Persu” beleži porast broja kupovina.
Zastupljeni ste u velikom broju manjih mesta koja su naročito pogođena depopulacijom. Kako zadržati prodavnice u takvim sredinama, a ostati profitabilan?
– Trudimo se da u svim naseljima gde poslujemo osluškujemo potrebe potrošača i obezbedimo im sve što je potrebno. Sprovodimo i posebne aktivnosti u pojedinim prodavnicama koje su prilagođene lokalnim potrebama. Želimo da budemo deo lokalne zajednice i da budemo prepoznati kao „dobar komšija”. Iz tog razloga nekada čuvamo prodavnice koje su neprofitabilne, a znamo da nekom selu znače mnogo jer su jedino mesto za kupovinu osnovnih životnih namirnica. Nije uvek sve u profitu po objektu, ljudi su ti koji čine sve ovo mogućim.
Sa koliko poljoprivrednika kooperanata sarađujete?
– Samo u ovoj godini smo kroz svoj sistem otkupili robu od 59 poljopivrednih gazdinstava direktno, i sigurno još toliko od veletrgovaca sa kojima sarađujemo. Veliki je broj novih gazdinstava u našem sistemu trgovine. Cene to što smo 100 odsto „srpski lanac”, kao i naš odnos prema njima kao nosiocima privrede. Svoju sirovinsku bazu čuvamo kroz uvek fer poslovni odnos, održavanje svih postojećih dobavljača, i kontinuirano proširenje baze kroz nove saradnje sa proizvođačima.
Zbog čega je proletos došlo do pojeftinjenja sirovog mleka i viškova na tržištu (pa onda i prosipanja)? Kakva je sada situacija, na osnovu iskustva Vaše kompanije „Belkino”?
– Do viška mleka je došlo zbog nekontrolisanog uvoza mleka u prahu, mleka UHT (ultra-pasterizovanog), kao i tvrdih sireva. Takođe je doprinela i niža cena mleka u EU. Nezadovoljstvo je proizašlo zbog razlike u ceni domaćih i proizvoda iz uvoza, koji su u tom momentu bili dosta jeftiniji. Kako bismo se približili vrednosti uvoznih proizvoda, cena sirovog mleka je pala. Novim iznosom su proizvođači bili nezadovoljni, što je bio razlog prosipanja. Mi tada nismo odustali ni od jednog otkupa zbog viškova koje smo i sami imali u sirevima. Država je to zaustavila uvođenjem prelevmana. Sada je cena mleka na nivou one koja je i u Evropi. Stabilna je.
I ove godine pomažete nabavku ogreva za najugroženije porodice?
– Deveti put zaredom organizujemo humanitarnu aktivnost „Topli dinar”. Tokom septembra odvajamo po dinar od svakog računa i prikupljenu sumu ćemo investirati u ogrev za porodice kojima je najpotrebniji. To znači da potrošači svakom posetom našem marketu čine dobro delo. Ova aktivnost izaziva lepe reakcije naših partnera, tako i potrošača. Do sada smo pomogli 800 porodica širom Vojvodine i zasigurno nastavljamo tradiciju.

M. Maričić

Foto: Privatna arhiva