GRADNJA PRAVOSLAVIH HRAMOVA U ZRENJANINU I OKOLNIM SELIMA OŽIVELA JE PROTEKLE DECENIJE

Obnova duhovnosti i sabornosti

Nakon Velike seobe Srba 1690. godine podizane su u Banatu impozantne sakralne građevine. Gradnja hramova je potom zamrla, ali je nakon dva veka ponovo oživela. Na razglednicama koje su nekada bile jedno od glavnih sredstava komunikacije, kada je reč o ravničarskim naseljima, dominirali su crkveni tornjevi kao njihovo glavno obeležje.
Za podizanje pravoslavnih crkava posebno je bila zainteresovana tadašnja Austrija, kako bi Srbi obnovili duhovnost i sabornost i poslužili da se pravi brana protiv prodora Turaka sa juga. Srpska pravoslavna crkva (SPC) je tada po srpskim selima u Banatu gradila monumentalna i impresivna zdanja. Posle toga, novih crkava skoro da nije bilo, ali je na području Zrenjanina izgradnja ponovo krenula protekle decenije.
– Tokom poslednjih 20 godina u našoj sredini, u samom gradu i u naseljenim mestima, obnovljeno je, izgrađeno ili se gradi nekoliko pravoslavnih hramova. Zahvaljujući angažovanju Eparhije banatske, brojnih donatora i darodavaca, kao i Grada, koji svake godine iz budžeta izdvaja određena sredstva za aktivnosti svih verskih zajednica, iz temelja su podignuta dva nova hrama u Zrenjaninu i pet u selima. To su prve nove crkve nakon više od dva veka, a ono što im je zajedničko, osim obnove duhovnosti i sabornosti, jeste da su u pitanju objekti koji su izgledom i arhitekturom promenili vizure naselja u kojem su podignuti, kaže Miodrag Grubački, koji se dugo bavi istarživanjem arhitektonskih vrednosti na ovom području i hronikom njihovog nastajanja.

Prema njegovim rečima, u novije vreme u Zrenjaninu su izgrađeni hramovi Vaznesenja Gospodnjeg u naselju „Bagljaš” i Svetog oca Nikolaja u delu grada koji se zove „Zeleno polje”. Hram Svetog oca Nikolaja, zadužbinu arhitekte Vojislava Devića, osveštao je počivši patrijarh srpski Irinej 14. jula 2018. godine. Hram je u potpunosti završen u roku od tri godine, od 2015. do 2018. godine, a trenutno je u toku izgradnja parohijskog doma, u porti crkve.
Na hramu Vaznesenja Gospodnjeg takođe su finiširani svi građevinski radovi i prošle godine počelo je parterno uređenje prostora i platoa oko građevine. Završene su pristupne staze i popločane behatonom, postavljena je dekorativna rasveta i uređena unutrašnjost, a preostalo je da se oslika ikonostas.
U selima je posebno impresivan hram Svete velikomučenice Marine – Ognjene Marije u Lazarevu, koji se intenzivno gradi. Projektovan je po uzoru na srpske srednjovekovne manastire, a kada se završi biće jedan od najvećih i najlepših u Banatu. Imaće dva tornja – zvonika i kupole visoke 17 metara. Tri zvona hrama osveštao je episkop banatski Nikanor 2011, a krst na centralnoj kupoli maja 2019. godine.
U veoma kratkom roku, kada je izgradnja crkava u pitanju, za samo nešto više od dve godine, od temelja do okončanja svih građevinskih radova podignut je hram Svete Trojice u Knićaninu. Nedavno je završeno i parterno uređenje prostora oko objekta, pristižu i segmenti ikonostasa i očekuje se njegovo kompletiranje. Hram je ovom selu na obali Tise dao nove vizure, a meštani su u svom parku dobili prostor za saborovanje i boravak u njegovom okruženju.

 

Osim pobrojanih, još tri crkve počele su da se grade iz temelja. To su hramovi Svetih Otaca sedmog vaseljenskog Sabora u Kleku, Svetog despota Stefana Lazarevića u Banatskom Despotovcu i Svete Trojice u Lukinom Selu. Hram u Kleku osveštan je 2016. godine, a u toku su radovi na izgradnji impresivnog, 25 metara visokog zvonika, čime će u potpunosti biti završena izgradnja i ove bogomolje. Zidanje objekata u Banatskom Despotovcu i Lukinom Selu odvija se nešto sporijim tempom, ali su na obe građevine radovi odmakli, a završetak posla zavisi od priliva sredstava.

Đuro Đukić, novinar „Politike”