Lakoća proleća

Piše: Ljiljana Bailović

U izlogu piljarnice pojavile se jagode – blistavo crvene, u korpicama od po 300 grama, svaka korpica 250 dinara. Nisu baš plastične (nego su plasteničke), ali – prizor je lep.
Malo dalje, iz druge piljarnice izneli gajbice sa robom na pločnik – da asortiman bide na oku svim prolaznicima i potencijalnim mušterijama. Cele zime nisu to radili, prodavali su samo unutra, u radnji, u protivnom bi mraz oštetio voće i povrće…
Svi su znaci da je zima na izmaku, posustaje, svejedno što će, kalendarski, potrajati još dvadesetak dana. Zimske teme spakovaćemo u špajz – od cene grejanja, pa na dalje. Raspakovaćemo ih opet za sedam-osam meseci, neće one u međuvremenu ispariti. No, sad nas čekaju važnija pitanja: hoće li se opozicija ujediniti, čija moć stoji iza toga (i ako hoće, i ako neće), ko je sve izdajnik i za čiji račun, šta će biti Toma posle izbora (a šta Stanislava Pak), i sijaset sličnih preokupacija koje će činiti kolorit predizborne kampanje, mada će se Vučić svojski tome opirati, trudeći se da nam u svakoj prilici stavi do znanja da se on bavi samo državničkim pitanjima i procentima ekonomskog rasta, dok ga ove trice i kučine uopšte ne interesuju, nego to nameću ovi što ništa ne rade, već samo žele njegovu glavu na tanjiru. Kako to onda ipak ispadnu tako krupni naslovi u novinama baš na te teme koje su Vučiću sasvim sporedne, ne znam. Niko ga ne sluša, pa to ti je. On sam, a toliko neposlušnih… U međuvremenu, jedna briga manje: izgleda da je, ovog vikenda, konačno razrešen problem kombi-prevoza putnika. Moći će da nastave sa radom, ako se doregistruju kao renta-kar. Pa će onda valjda sami sebi da iznajmljuju sopstveni kombi, a putnici će im biti poslodavci, tako će biti bezbedniji, pošto su, svi su o tome govorili, zbog bezbednosti putnika kombi prevoznici i došli pod udar novog zakona… Eto vidiš, sve se može kad se hoće. A proleće svakako obnavlja lakoću postojanja.