MEMORIJAL „RADU FLORA” NEGUJE USPOMENE NA NAJZNAČAJNIJEG RUMUNSKOG STVARAOCA

Počast intelektualcu

Društvo za rumunski jezik, na čelu sa predsednikom Lučijanom Marinom, organizovalo je, prošle sedmice, 25. po redu „Memorijal Radu Flora” posvećen sećanju na velikog naučnika; lingvistu, dijalektologa pisca i javnog radnika profesora dr Radu Floru (Banatsko Novo Selo 1922- Rovinj 1989), koji je najveći deo svog života proveo u Zrenjaninu. Memorijal je započet u Vršcu 4. septembra, koji se obeležava kao međunarodni dan rumunskog jezika.
Na dan rođenja, u utorak 5. septembra, u Zrenjaninu položeni su venci na profesorovu bistu u „Aleji velikana”, a učesnike Memorijala primio je zamenik gradonačelnika Saša Santovac. Održan je i tradicionalni naučni skup posvećen radu profesora Flore.
Lučijan Marina, predsednik Društva za rumunski jezik istakao je poseban značaj ovogodišnjeg „Memorijala Radu Flora”.
– Društvo za rumunski jezik ove godine obeležava jubilej, 55 godina od osnivanja, a već četvrt veka organizujemo Memorijal „Radu Flora”, kao omaž najznačajnijem intelektualcu rumunske nacionalnosti sa ovih prostora, lingvisti, dijalektologu, leksikologu, pedagogu i piscu, velikom poštovaocu rada Vuka Karadžića. Poznato je da je profesor Flora mnogo učinio na jačanju prijateljstva rumunskog srpskog naroda. Manifestaciju smo počeli u ponedeljak, u Vršcu, gde je profesor Flora bio direktor Gimnazije. Važno je istaći da je dr Radu Flora osnovao katedre za rumunski jezik i književnost na univerzitetima u Beogradu i Novom Sadu – izjavio je ovom prilikom profesor Marina.
Na Memorijalu je predstavljeno deset naučnih radova, pri čemu je svako izlaganje bilo prožeto sećanjima na detalje iz saradnje autora sa profesorom Florom.

  • DESET RADOVA AUTORA IZ SRBIJE I RUMUNIJE
    Predstavljeni su radovi prof. dr Romance i Kristine Jovanović i Aurore Rotariu Planjanin iz Novog Sada, dr Virđila Vintileskua, profesora beogradskog Filološkog fakulteta u penziji, Aurela Matei Bankua, generalnog sekretara Društva „Konstantin Brankuši” iz Temišvara, pukovnika Konstantina Gomboša, publiciste iz Alba Julije u Rumuniji i Janku Murereskua, etnologa i istraživača folklora iz Sutjeske. Pročitani su radovi dr Danijele Popov o folkloru banatskih Rumuna, profesora dr Joana Traje – o arhitekturi rumunskih sela u Banatu, Stele Barbu – Marina „Evropska riznica kulture”. Pažnju učesnica Memorijala privukao je i rad dr Brenduše Žujka o Međunarodnom danu rumunskog jezika. U baroknoj sali Skupštine grada Zrenjanina izloženi su fotosi sa posete dr Radu Flore i njegovog sina, akademskog slikara Viorela Flore, Istri, gde je veliki naučnik istraživao dijalekt Istrorumuna. Izložen je i veći broj predmeta narodne tradicije banatskih Rumuna.

8-1b-ako treba-Memorijal radno presdsednistvo

M. Stojin