MLADIĆ IZ ŽITIŠTA STUDIRA U MOSKVI I USPEŠNO PREDSTAVLJA SVOJU DOMOVINU NA RAZNIM MANIFESTACIJAMA

Na horizontu znanja i prijateljstva

Dragan Kosović (1999. godište) od 2018. godine je student Ruskog univerziteta prijateljstva naroda za međunarodne odnose u Moskvi, a sada je na trećoj godini. Postao je i prvi predsednik Asocijacije studenata iz Evrope koja ima 400 članova. Momak iz Žitišta je, osim za akademce iz Srbije, nadležan i za one iz Litvanije, Crne Gore, Letonije, Severne Makedonije, Albanije, Kipra, Grčke, Turske, Francuske, Španije, Izraela, Estonije, Gruzije, Moldavije i Rumunije. Član je disciplinarne komisije i Studentskog saveta RUDN-a (Ruskog univerziteta prijateljstva naroda).
Želju da studira u Moskvi najavio je na akademiji „Dan Rusije”, održanoj u Žitištu marta 2018, gde je bio i jedan od voditelja. Sem što je bio dobar đak i student, Dragan glumi, peva, posebno ruske pesme, pleše…

RUSKU AZBUKU NAUČIO PUTEM INTERNETA
– Na maturskoj svečanosti u Žitištu rešio sam da obradujem svoju nastavnicu fizike Anu Bubalo, koja je rođena u Ukrajini, te sam naučio da pevam „Kaćušu”. To je bio moj prvi i jedini dodir sa ruskim jezikom do početka gimnazije. Prilikom upisa trebalo je da izaberemo dva strana jezika, a ja sam se odlučio za engleski i ruski. Još za vreme raspusta, preko interneta, naučio sam rusku azbuku i počeo da istražujem bliskost naših naroda – seća se Dragan.
Kada je počela nova školska godina, jedva je čekao prvi čas ruskog jezika koji mu je predavala profesorka Irina Ubović, rođena Moskovljanka.
– Odmah nas je uverila, recitujući „Tatjanino pismo Onjeginu” na ruskom, da srpski i ruski samo liče i ništa više od toga – seća se Dragan.
Njegova prva ocena u gimnaziji bila je petica iz ruskog jezika. Od profesorke Irine saznao je da postoji mogućnost studiranja u Rusiji, uz stipendiju te države, a u oktobru 2016. godine prvi put je posetio Moskvu. Kako kaže, posebno je bio oduševljen Crvenim trgom.

REPUBLIČKI ŠAMPION
Kada je bio u četvrtom razredu gimazije, profesorka Irina i direktor Zrenjaninske gimnazije Milan Radaković uspeli su da prikupe sredstva i organizuju ekskurziju za najbolje đake koji uče ruski jezik, te je ponovo otišao u Moskvu.
– Krajem januara 2018. godine objavljen je konkurs Ruskog doma za učenike koji žele da se školuju u Rusiji. Već marta pozvan sam na intervju, a izabrao sam da govorim na ruskom, i dobio sam svih deset poena. Posle nedelju dana u „Ruskom domu”, na takmičenju u recitovanju na ruskom jeziku, osvojio sam prvo mesto u kategoriji srednjoškolaca govoreći „Pismo majci” Sergeja Aleksandroviča Jesenjina – reko nam je Dragan.
Potom je učestvovao i na republičkom takmičenju iz ruskog jezika koje je održano u Valjevskoj gimnaziji gde su bili i učenici koji su se nadmetali u znanju nemačkog jezika. Dragan je sa volonterkom iz Nemačke pričao na nemačkom, ruskom, srpskom i engleskom. Profesorka Irina se našalila i rekla kako će ga „ubiti” ako na takmičenju pomeša sve ove jezike.
– Pobedio sam, a bio sam jedini učesnik koji ruski uči tek od početka srednje škole. Pred kraj školske godine održali smo priredbu „O Rusiji s ljubavlju” u Narodnom pozorištu, to je bio moj oproštaj od srednje škole – kaže Dragan.

ŽIVOT U MOSKVI
Maja 2018. godine stigla mu je poruka: „Čestitamo Dragane, Vi ste dobili stipendiju za studiranje u Rusiji…”. Seća se dana kada je spakovao stvari i krenuo u Moskvu.
– Kada sam izlazio iz kuće, znao sam da zatvaram jedan period svog života. Čvrsto sam zagrlio baku, a na aerodrom su me ispratili članovi porodice, njih petnaestak. Kada sam sleteo u Moskvu, počeo je moj novi život u studentskom domu, bez roditelja, domaće hrane i prijatelja…
Zajedno sa mnom došla i moja drugarica iz Lazareva Darija Milović koja je išla na pripremnu godinu na medicinsko-stomatološkom univerzitetu. Pet dana po dolasku slavio sam 19. rođendan, prvi put bez svog društva, samo Darija i ja. Ali bilo mi je drago što ga proslavljam tamo gde sam i želeo da budem – rekao je mladi Žitištanin.
Upoznao je ljude sa različitih strana sveta. Ubrzo se, slučajno, našao na istom mestu sa dvadesetak Srba koji su takođe tamo studirali. Ispostavilo se da je tada bio sastanak Udruženja studenata iz Srbije na Ruskom univerzitetu prijateljstva naroda.
– Saznao sam da postoji srpsko kulturno-umetničko društvo, a kako sam ja već igrao u KUD „2. oktobar” u Žitištu, rešio sam da ljubav prema folkloru nastavim u Moskvi. Krajem novembra 2018. na konkursu za „Mis i mistera Fakulteta društvenih i socijalnih nauka” pevao sam pesmu „Krasiva” na ruskom i srpskom jeziku. Drugari iz takozvanog „Zemljačestva Srbije RUDN” su me podržavali, sa mnom su bili Ivan i Staša iz Novog Sada i svi su doprineli da pobedim. Od tada, razne organizacije fakulteta su me pozivale da predstavljam Srbiju, što sam sa radošću prihvatao – kaže Dragan.

TORTA ZA BAKU, SAVIJAČA ZA STUDENTE
U martu su obeležili 21. godinu od bombardovanja Jugoslavije „Nedeljom kulture Republike Srbije”. Organizovali su foto-izložbu, izložili suvenire iz Srbije i, uz pomoć srpskog restorana „Mosburg”, priredili gozbu za sve posetioce. U Ambasadi Srbije u Moskvi položili su cveće za poginule u NATO agresiji.
Krajem marta, Dragan je predstavljao Srbiju na Međunarodnom festivalu „Mnogo jezika – jedan svet” u Uljanovsku, rodnom gradu Vladimira Iljiča Uljanova Lenjina. Dragan i Vuk Ranković su održali i javni čas „O Srbiji i srpskom jeziku”. Potom je došao u Žitište.
– Želeo sam da baki čestitam rođendan, a i održim obećanje dato profesorki Irini da učestvujem na priredbi „Rusija kroz vreme i prostor”. Sve je ispalo kako treba. Uleteo sam u kuću sa tortom, baka je bila šokirana, kao i cela porodica jer niko nije znao da dolazim – priča Dragan.
Kada se vratio u Moskvu, 1. maja je tradicionalno na RUDN-u održan festival „Planeta jugo-zapad” u kojoj učestvuju sva udruženja studenata iz država koje nisu bile članice SSSR-a. Za festival su spremili jela srpske kuhinje – proju, cicvaru, ćevape, oblande, pitu savijaču sa domaćim razvučenim korama koje je Žitištanin pravio po bakinom receptu.

U SRBIJU SA NOVIM ZNANjIMA
Dragan je predstavljao Srbiju na Slovenskom festivalu „Vrata Sunca” u Murmansku, a publici Kareljskog poluostrva (granica Rusije sa Finskom i Norveškom) pevao je najlepše izvorne pesme iz Srbije.
– U junu sam srećan otišao kući jer sam završio semestar sa najvišim ocenama. Kada sam se septembra vratio u Moskvu, članovi Zemljačestva Srbije RUDN izglasali su me za predsednika. Oktobra 2019. pozvan sam da predstavljam svoj univerzitet i Srbiju na biznis-forumu u Cahkadzoru u Jermeniji gde sam proglašen za jednog od najaktivnijih učesnika i bio član ekipe sa najboljim biznis projektom – saznajemo od našeg sagovornika.
Zajedno sa Natašom i Stefanom učestvovao je u kvizu „Znamo ruski” koji se emituje na TV kanalu „Mir”. Kao ekipa Srbije i Republike Srpske pobedili su Nemačku, Japan i Slovačku. Nastupili su i na 15. festivalu narodnih tradicija na „Ruskom univerzitetu prijateljstva naroda”. Očito, studiranje, posebno kada ste daleko od kuće, nije samo savladavanje nastavnog programa, već i sklapanje prijateljstava i upoznavanje običaja drugih zemalja i predstavljanje svoje domovine.
– Ako me pitate da li ću ostati u Rusiji, bez razmišljanja ću reći – ne. Rođen sam u Srbiji, u malom Žitištu blizu Zrenjanina i uvek ću biti ponosan na to. Ja sam Srbin iz Republike Srbije i smatram to privilegijom. Svoju državu volim i poštujem, jedva čekam završetak studija da se vratim i da joj znanjem stečenim u Rusiji pomognem da bude još bolja, lepša i uspešnija! A za sve što sam postigao zahvalan sam svojim roditeljima – Aleksandru i Sandri Kosović, bratu Nikoli i celoj porodici i prijateljima – iskren je Dragan Kosović.

Milena Bečejac
foto: privatna arhiva