ORLOVATSKE VINARIJE SU VAŽNA STANICA NA BANATSKOM PUTU VINA

Banatski kicoš i frajla – šarmantni vinski par

Vinarija „B&D Kojčić” iz Orlovata zajedno sa ostalim vinogradarima sela čuva autohtone sorte loze i na taj način stvara jedinstvenu vinsku ponudu ovog mesta kraj Tamiša. Osnivača vinarije, Boška Kojčića, za ljubav prema vinogradima vezuju uspomene iz detinjstva koje je provodio u Sremu sa majčinom porodicom.
Prve čokote zasadio je pre 28 godina na tuđoj zemlji, a posle tri godine na neobičan način podigao je svoj zasad. Naime, u dogovoru sa kalemarom prodavao je zasade za procenat u kalemima i tako, kako kaže, kroz nekoliko godina stigao je do vinograda od 700 kalemova. Boško je tada krenuo i da proizvodi vino.
Nakon 15 godina, u vinogradu našeg sagovornika je raslo 4.000 čokota, a sada se zasadi prostiru na površini većoj od jutra, uz planove proširenja do jednog hektara. U vinariji „B&D Kojčić” godišnje se proizvede 3.000 litara vina, a plodovi vinograda, zbog muskatnih mirisa, traženi su i za rakiju.

KUMOVANJE „FRAJLI”
– Kada sam krenuo, hteo sam da imam oko 400 kalemova kako bih u kući uvek bilo vina, kao u Sremu. Sećam se da smo kao deca pili „rampoš”, mlado vino koje je u fermentaciji i baca iskre, dok ga piješ ono te umije. To mi je ostalo u sećanju i uvek sam želeo da ga imam u svojoj kući – objašnjava naš sagovornik.
Osim dela zasada pod svetski poznatim „sovinjonom”, u vinogradima Kojčića najveću površinu zauzimaju autohtone sorte i one koje su nastale na Institutu za voćarstvo i vinogradarstvo u Sremskim Karlovcima.
U saradnji sa Institutom naš sagovornik je posadio dve tada nepriznate sorte, želeći da ih proširi i veže za ovo područje. Kasnije je jednoj od njih i kumovao.
– Zasadio sam je kada je bila u fazi ispitivanja, kasnije flaširao, i sa njom odlazio na takmičenja, nazivajući je „banatska frajla”, kako bi bila par sa „banatskim kicošem”, kojeg sam i ranije proizvodio. Pod tim imenom „frajla” osvojila je mnogobrojne nagrade. Kada je podnet zahtev za priznavanje i licenciranje, profesor Petar Cindrić i profesorka Nada Korać, koji su na njoj radili, novopriznatu sortu nazvali su „frajla” – priča Boško Kojčić. Naš sagovornik „frajlu” proizvodi već 13 godina, i kaže da je jedna od najtraženijih iz novog sortimenta.

AUTENTIČNOST JE NAŠE BOGATSTVO
– Beli i crveni bermet, pored frajle, brend su naše vinarije. Za turistu je interesantno ono što ne može da proba ni na jednom drugom mestu i to je naša vrednost – kaže orlovatski vinogradar.
Tokom posete vinariji „B&D Kojčić” turisti su uvek zainteresovani za domaća vina okićena sa preko 100 nagrada, ističe vinogradar. Orlovatska vina degustirao je ambasador Švajcarske, kao i francuski ambasador Fransoa Teral prilikom posete Zrenjaninu. Gosti su dolazili i iz Indije, Japana, a najčešći posetioci su domaći turisti.
Vinograd ne može da podigne onaj ko to ne voli, smatra Boško Kojčić. Objašnjava da se to videlo na primeru onih koji su, vođeni kalkulacijama oko zarade, uzeli bespovratna sredstva za vinograde koje je delila država pre petnaestak godina. U tom periodu, kako kaže naš sagovornik, uložilo se u mnogo vinograda i počeo je razvoj vinogradarstva u Vojvodini.
Nažalost, po rečima Kojčića, dosta vinograda u Orlovatu koji su tada podignuti u međuvremenu su ili prodati ili su zapušteni. Neki su na kraju i počupani, pa je od nekadašnjih 20 hektara, površina pod lozom u Orlovatu sada dosta manja.
– Porodica me je uvek vukla ka radu na selu i za selo. Svi živimo ovde, deca su zadovoljna, radim ono što volim, tu su mi i unuci, nema ničeg lepšeg od toga – zaključuje Kojčić.

  • ČUVANJE TRADICIJE BANATSKIH VINARA
    Društvo vinogradara „Vesela braća” negovanjem po nekoliko čokota zaboravljenih sorti čuva stare vrste grožđa iz orlovatskih vinograda. Zajedno sa Klubom vina Zrenjanin i Udruženjem ljubitelja vina „Sveti Martin” iz Mužlje rešili su i da promovišu i „šiler” vina, karakteristična za područje Banata.
    – Ranije je svaka kuća imala „šiler” od mešanog grožđa rozo-crvene boje, koje su koristili za slave, svinjokolj, korinđanje i slične prilike. U pitanju su vina ne previsokog kvaliteta, ali su to vina naših starih i naše mladosti – objašnjava Kojčić.
    Društvo je osnovano 1998. godine, a naziv je dobilo po slici Uroša Predića. Pored kulture vina, kako kažu, trude se da njihovi susreti nikada ne prođu bez kulturno-umetničkog programa kroz koji predstavljaju kulturu ovog područja.

J. Šormaz