PEJZAŽI I ELEMENTI „FANTASTIKE” DOSTUPNI ZRENJANINSKOJ PUBLICI U SAVREMENOJ GALERIJI

Upoznavanje sa imaginarnim svetovima umetnika

Umetnost, posebno slikarstvo nadrealizma može se definisati kao produkt podsvesti, snova i fantastike. Inspiraciju umetnici tog doba pronalazili su u psihičkoj i emotivnoj rastrojenosti, ekstazi, halucinacijama. Stvarali su po diktatu misli, automatizmu, odsustvu svake kontrole razuma, izvan estetike i moralnih preokupacija. U svom delu „Manifest nadrealizma” Andre Breton govori o dva ključna pojma – mašti i slobodi, koji će biti vodilja mnogim stvaraocima.

ZNAČAJNI PRIMERI SLIKARSTVA
Autori sa ovih prostora bili su u dosluhu sa svetskim i beogradskim krugovima nadrealista, a naši sugrađani do 23. juna imaju priliku u salonu Savremene galerije da pogledaju izložbu „Fantastika”, izbor iz zbirke ove značajne ustanove kulture i upoznaju se sa ovom interesantnom epohom. Predstavljena su dela 14 umetnika: Ivana Tabakovića, Igora Vasiljeva, Milana Popovića, Siniše Vukovića, Svetozara Samurovića, Zorana Petrovića, Aleksandra Lukovića, Lazara Vujaklije, Ksenije Divjak, Bogoljuba Ivkovića, Nikole Jandrijevića, Stevana Maksimovića, Tivadara Vanjeka i Rudolfa Brkića.
Prema rečima Sunčice Lambić Fenjčev, kustoskinje izložbe, slike su dospele u zbirku Savremene galerije učešćem u Umetničkoj koloniji Ečka ili kao poklon Saveznog izvršnog veća (SIV) 1963. Svaka od predstavljenih spada u značajne primere slikarstva fantastike na ovim prostorima.
– Izložba prezentuje dela nastala od sredine 50-ih do kraja 80-ih godina prošlog veka koja prikazuju imaginarne, fantastične svetove umetnika ili se na radovima mogu prepoznati elementi fantastičnog. Iako uticaji koji podstiču ovo stvaralaštvo potiču iz perioda istorijskih avangardi 20-ih i 30-ih prošlog veka, vrlo često ono ne uspostavlja jasne veze sa njima.
Predstavljeni su radovi umetnika od kojih su neki imali jasnu ideju o tome da uvode fantastiku u svoja dela i priznavali uzore istorijskih avangardi u svetu i kod nas. Neki od predstavljenih autora na sebi svojstven način došli su do svog ličnog umetničkog izraza koji možemo povezati za fantastikom – ističe Sunčica Lambić Fenjčev.

„OBJEKAT” POKLON SIV-A
Posebnu pažnju Zrenjaninaca privukle su slike lokalnih stvaralaca Zorana Petrovića, Tivadara Vanjeka i Rudolfa Brkića. Naša sagovornica ističe da je jedna od značajnijih slika koja je dospela u kolekciju Galerije kao poklon SIV-a „Objekat” Milana Popovića, slikara autentične nadrealističke biografije.
– S obzirom da je život doživljavao na osoben način u njegovom slikarstvu ima dosta tajanstvenog i nedokučivog, izraženog specifičnim, zagonetnim simbolima koji upozoravaju na mračnu budućnost čovečanstva. Na slici „Objekat” je fantastični pejzaž na kojem su predstavljene dve čudne, gotovo mašinizovane figure, dva objekta u šetnji – kaže kustoskinja postavke.
Zoran Petrović, navodi Lambić Fenjčev, jeste umetnik rođen u selu Sakule kod Zrenjanina. Jedan je od najznačajnijih umetnika bivše Jugoslavije. Zajedno sa Tivadarom Vanjekom bio je veoma angažovan prilikom osnivanja UK Ečka 1956. i njen redovan učesnik.
Na izložbi je predstavljeno najviše slika Tivadara Vanjeka (1910-1981), koji je od 1962. do 1973. godine bio prvi upravnik UK Ečka i Savremene galerije. On je, podseća kustoskinja, umetnik koji je u duhu, folkloru i prostorima Banata našao svoju umetničku samosvojnost, svoj lični umetnički izraz.
Ona objašnjava da je tipično slikarstvo Tivadara Vanjeka, slikarstvo naglašenog geometrizma predmeta i intimnih enterijera, minuciozno i brižljivo građenih pikturalnih odnosa, koje je emotivno vezano za jedan određeni svet predmeta i detalja tipično vojvođanskog ambijenta. Na momente atmosferom podseća na De Kirikov magični realizam, što se uočava na slikama nastalim uglavnom sedamdesetih godina 20. veka. Izložene su: „Ponoćna poseta”, „Noć zaljubljenih”, „Par”, „Napuštena kuća” i „Panonska Madona” urađene tehnikom ulja na platnu.

 

  • GEOMETRIJSKI PROSTOR RUDOLFA BRKIĆA
    Umetnik koji dugi niz godina živi i stvara u Zrenjaninu, Rudolf Brkić (1940), kaže naša sagovornica, stvaralac je koji je većim delom svog najranijeg slikarstva pokazivao tendencije ka nadrealizmu i metafizičkom slikarstvu. Studirao je na zagrebačkoj akademiji umetnosti u periodu kada je nadrealistički duh u hrvatskoj umetnosti bio aktuelan.
    – U geometrijski oblikovanom prostoru slika Rudolfa Brkića, krajem 60-ih i početkom 70-ih godina prošlog veka, egzistiraju realistički izvedeni predmeti postavljeni u neobičnim, ali harmoničnim odnosima. Kompozicije su uglavnom čiste, slike odlikuju plohe čiste boje na kojima su predstavljeni predmeti-simboli, stari kolski točkovi, iskidani lanci, prazna okna, školjke, listovi, oblaci, merdevine, različiti elementi žive i nežive prirode koji svedoče o umetnikovim kontemplacijama o životu, čovekovoj egzistenciji, otuđenosti, usamljenosti – navodi Sunčica Lambić Fenjčev.

Miroslava Malbaški