PERLEŽANI PROTESTOVALI ZBOG FABRIKE ZA PRERADU PLASTIKE

Nečiste sile protiv seoske idile

Čelnici Grada ipak nisu imali priliku da u ponedeljak ispred radnog mesta zateknu plastičan otpad, koji su u podne pred gradsku kuću doneli meštani Perleza. Prethodno su ga otkopali na zemljištu perleške fabrike „Feitiansuje”, za koju tvrde da zagađuje tlo, vazduh i vodu u selu, a čije je pokretanje proizvodnje 3. juna, nakon zabrane rada, svojom posetom ozvaničio i zamenik gradonačelnika. Perležane su na gradskom trgu dočekali komunalni milicajci i radnici „Čistoće”, koji su doneti otpad odmah pokupili.
Ako su nadležni tako pažljivo pratili protest u Perlezu u nedelju, 13. juna, gde je i najavljen dolazak do gradske kuće, verovatno su upoznati i sa time šta meštani Perleza traže od njih.
Najpre – da se pogon ponovo zatvori dok se zaista ne uvede oprema koja će sprečiti zagađenje, kako je na skupu predočila Perležanka Teodora Gavran iz ekološkog udruženja „Belorepan”, koje je bilo organizator okupljanja.
– Zahtevamo da se kanal očisti, da paori mogu da navodnjavaju njive čistom vodom, a ne da vodu vuku u balonima. Tražimo i da nam se objasni zašto na vratima fabrike nije bilo postavljeno obaveštenje o privremenom zatvaranju. Ne zanima nas ko je u fabrici i šta rade, već da nam iz lokalne i državne uprave i inspekcija objasne zašto je katanac na kapiji fabrike bio sa njihove strane, a ne naše. Dajemo im sedam dana da krenu da rešavaju jedno po jedno pitanje. Ukoliko se to ne dogodi, angažovaćemo pravni tim i biće blokada sve dok se ne reši problem koji su nam napravili – kazala je Teodora Gavran.

„MIRIŠE” OTPAD, A NE CVEĆE
Meštani Perleza navode da postrojenje za preradu plastike „Feitiansuje” zagađuje kanal iz kojeg su nekada navodnjavali bašte i njive, a koji prolazi blizu crpne stanice odakle se selo snabdeva vodom. U njemu više nema ribica niti žaba kao nekada, priča Perležanin Milan Miljević. Njegov sugrađanin Ratko Sladojević ističe da je kanal potpuno zagađen.
– Još više ga zatrpavaju umesto da ga očiste. Pritom plaćamo navodnjavanje. Tako je od kada je kineski investitor kupio fabriku. Mislili smo da će ovde da se prave proizvodi kao kada je radio Begej plast, a zapravo se sada reciklira otpad – navodi Ratko Sladojević.
– Nemamo ništa protiv, neka oni rade, ali da postoje filteri. Oni uvoze otpad iz Holandije, i drugih zemalja, bude do tri metra visine u džambo džakovima – dodaje Luka Sladojević.
Ne veruju uveravanjima gradskih čelnika da fabrika ponovo bezbedno funkcioniše nakon privremene zabrane rada koju su joj sredinom aprila uvele inspekcije zaštite životne sredine Grada i Pokrajine.
– Mogu da pričaju šta hoće, pogledajte kanal, a ne šta ko kaže – poručuje Ratko Sladojević.
Perležani ističu da ih muči i smrad iz ovog pogona za preradu plastike.
– Svako jutro kada se probudimo osećamo miris nekakvog buđavog vojnog otpada umesto mirisa cveća „orlovi nokti” koje sada cveta – kaže muzičar Živorad Žika Milenković, dugogodišnji stanovnik ovog sela.
Navode da kinesko postrojenje zagađuje i zemljište, što građani Perleza dokazuju gomilom otpadne plastike koju su u nedelju otkopali iza ograde fabrike, na padini prema kanalu. Tvrde da su je zatrpali radnici pogona.
O ekološkim problemima u Perlezu javnost je prvo obavestio Aleksandar Nađ u kojeg meštani sela imaju mnogo poverenja, čini se i više nego u nadležne organe.
– Kada vazduh miriše na plastiku, treba da se zabrinemo. Inspekcija je izlazila više puta, ali su pisali prijave zbog buke, koja jeste problem ljudima koji žive pored fabrike, ali mi smo se žalili i na smrad. Video sam da je zamenik gradonačelnika Saša Santovac nedavno zvanično otvorio ovu fabriku i kazao da su oni ispunili neke uslove. Jedino vidljivo što su ispunili jesu limovi postavljeni uz ogradu da ne može da se vidi šta rade. Zahvalio bih se zameniku gradonačelnika što mi se prvi put javio na telefon. Bilo bi lepo da je stvarno došao na sastanak, kako je obećao – kazao je Nađ.

GRAĐANI ŠTITE TAMO GDE NEMA DRŽAVE
Perležanima su na protestu podršku pružili ekološki aktivisti i javne ličnosti iz cele Srbije.
Aktivista pokreta „Odbranimo reke Stare planine” Aleksandar Jovanović Ćuta poručio je da će se zatvoriti svako mesto koje truje građane.
– Na Staru planinu su pre pet godina došli da nam uzmu vodu, govoreći da je to dobro za našu energetsku stabilnost. Tamo se bukvalno vodio rat, ali na kraju smo ipak pobedili. Naterali smo bivšeg ministra životne sredine da donese rešenje o uklanjanju cevi iz te male vode.
Pošto investitor to nije poštovao, nas 500 smo se skupili i vratili reku u korito. Pod zaštitom građana je sve gde ne postoji država. Imaćete pobunu na svakom mestu – kazao je Ćuta, dočekan aplauzom.

EKOLOŠKI EKOCID
Žika Milenković smatra da se u Perlezu, koji bi mogao biti turistički predstavnik Banata, sada dešava ekološki ekocid, i ne samo zbog fabrike za reciklažu plastike.
– Njihove neprečišćene vode idu u kanal. Zatim, u ribnjaku sa one strane Carske bare na svakih pet minuta ispaljuju iz topa da bi plašili kormorane. Na ulazu u Perlez se nalazi ogromna deponija – mi prljamo, a sad su došli i Kinezi – kazao je muzičar.
Tema skupa u Perlezu zapravo je smisao života i održanje, naveo je muzičar Zoran Kostić Cane. Naglasio je da ovdašnja fabrika neće nikome doneti korist nego samo još veću štetu.
– Budite dosadni u nastojanju da obezbedite život svojoj deci! Neka se što više žena uključi, one su istrajnije i hrabrije i okupator ne sme da digne ruku na njih. Probleme stanovnika sela niko drugi sem njih samih neće da odnese i sredi. Što bi rekao moj kolega Milenković, nečiste sile protiv seoske idile – zaključio je Cane.
Direktor firme „Feitiansuje” nije odgovorio na pitanje „Zrenjanina” za izjavu. Kako je preneo portal „Euronjuz.rs”, odbili su da govore i za taj medij, ali su potvrdili da su ponovo krenuli sa radom nakon što su dobili novo rešenje o radu.
Milana Maričić
Foto: Jovan Njegović Drndak

  • MIRNI LJUDI, NEKAD I SUVIŠE
    – Nisam zadovoljna odzivom meštana na protestu. Smatrala sam da će više naroda da dođe – navodi Perležanka Darinka Miljević. Žika Milenković primećuje da bi o ovom selu mogla nastati serija „Ubistvo u Perlezu”, po ugledu na britansku „Ubistvo u Midsomeru”. – Perležani su dosta pasivni, što se nama u početku i svidelo. Mirni su ljudi, toliko da ih ništa ne zanima – konstatuje muzičar uz osmeh.

Milana Maričić
Foto: Jovan Njegović Drndak