Stiže manje novca iz dijaspore

Piče: dr Dejan Molnar,
vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Udeo doznaka u BDP-u, te njihov značaj za jednu privredu je po pravilu, obrnuto proporcionalan u odnosu na nivo njene razvijenosti. Što je država manje razvijena, značaj doznaka je veći, i obrnuto. U razvijenijim privredama postoji više kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mesta, pa građani ređe odlaze u inostranstvo u potrazi za poslom i većim platama.
Iznosi doznaka zavise i od različitih šokova, poput panedmije korona virusa. Verovatno je da će pošiljalac koji radi u inostranstvu, ukoliko ostane bez posla ili ima slabije plaćen posao, slati manje novca svojoj porodici u matici. Isto tako, članovi porodice koji su ostali kod kuće (u matici) u većoj meri zavise od tih doznaka ukoliko se suoče sa negativnim okolnostima kao što su gubitak posla, bolest i sl.
Priliv deviza iz inostranstva omogućava onima što ga primaju da troše više nego što zarađuju. Građani Srbije sredstva od doznaka uglavnom koriste za ličnu potrošnju i/ili štednju, čime se povećava nivo njihovog životnog standarda i smanjuje siromaštvo. Taj novac je u prošlosti neretko bio „amortizer” različitih kriznih okolnosti u našoj privredi, kako na mikroekonomskom (porodice, domaćinstva, pojedinci), tako i na makroekonomskom planu (devizni kurs, deficit platnog bilansa, životni standard, siromaštvo).
Srbija beleži visoke iznose doznaka. Prema podacima Svetske banke, u periodu 2007-2019. godine, u našu zemlju ih je pristiglo u ukupnoj vrednosti od oko 39,3 milijardi evra, što u proseku iznosi oko 3 milijarde evra godišnje. O njihovom značaju za našu državu govori i podatak da je prosečan udeo doznaka u BDP-u tokom razdoblja 2007 -2019. bio čak 8,4%. U pitanju je daleko veći udeo nego u susednim zemljama: Slovenija (0,73%), Rumunija (1,8%), Mađarska (2,2%), Bugarska (3,2%), Severna Makedonija (3,5%), Hrvatska (4,7%), dok jedino BiH i Albanija u istom intervalu beleže veće prosečno učešće doznaka u BDP-u (11,7%).
Od 2007. do 2019. godine doznake po stanovniku su u Srbiji dostizale prosečan godišnji iznos od 422 evra. U državama iz okruženja ovaj pokazatelj je bio manji – Severna Makedonija (135 evra), Slovenija (141), Rumunija (155), Bugarska (193), Mađarska (255), Albanija (397), dok su od Srbije veće doznake po stanovniku imale BiH (465) i Hrvatska (520 evra).
Prema podacima Evrostat-a, zabeležen je pad doznaka u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu: u Hrvatskoj (-13,6%), Letoniji (-10%), Litvaniji (-16,6%), Mađarskoj (-24,6%), Poljskoj (-19,8%), Rumuniji (-26,2%), Portugaliji (-15,5%), Španiji (-15,7%), Italiji (-3,1%), Francuskoj (-10,6%).
Prema zvaničnim podacima Narodne banke Srbije, uplate radnika su u 2020. dostigle iznos od 2,12 milijardi evra, dok su u 2019. iznosile 2,56 milijardi evra. U pitanju je smanjenje od oko 442 miliona evra, odnosno pad od 17,2%.
U toku prva dva meseca 2021. godine ostvaren je priliv doznaka u iznosu od oko 330 miliona evra, što je za 11 miliona evra manje nego u istom periodu 2019. godine, pre izbijanja pandemije. Nekoliko stotina miliona evra manje novca i podrške potrošnji i životnom standardu naših građana na godišnjem nivou može biti uvod u povećanje siromaštva i socijalnih nedaća.