Veliki rast dugova tokom pandemije

Piše: dr Dejan Molnar,
vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Ekonomske posledice pandemije korona virusa polako, ali sigurno postaju sve očiglednije. Obim poslovnih aktivnosti značajnog broja preduzeća je smanjen. Mnogi radnici su već tokom ove godine ostali bez posla (otkaz, neprodužavanje ugovora na određeno vreme, neisplaćivanje zarada i sl), a očekuju se i nova otpuštanja posle Nove godine. Zabrinjava činjenica da se još uvek ne može predvideti tok pandemije.
Sva je prilika da ćemo se i tokom 2021. godine suočavati sa sličnim izazovima kao i ove. Što pandemija bude duže trajala, to će ostaviti dublje i trajnije posledice na privredna kretanja. Istina, međunarodne finansijske institucije (MMF, Svetska banka) u svojim najnovijim izveštajima projektuju pozitivne stope rasta BDP-a u 2021. godini u gotovo svim zemljama. Međutim, ovakav optimističan scenario zasnovan je isključivo na, ne baš previše čvrstoj, pretpostavci da će se pandemija ubrzo staviti pod kontrolu.
Činjenica da osnovni makroekonomski indikatori za 2020. godinu u našoj zemlji ne deluju dramatično, nikako ne ostavlja prostor za bilo kakvu euforiju, zadovoljstvo, optimizam ili bilo šta slično. Treba biti svestan i onoga što se nalazi „iza” tih brojki. Ne toliko lošim performansama naše privrede u 2020. u velikoj meri je doprinelo veliko zaduživanje države, ali i privrede i stanovništva.
Analizom podataka Narodne banke Srbije o monetarnoj statistici se može doći do zaključka da je tokom pandemije nivo zaduženosti preduzeća i stanovništva kod banaka značajno povećan. Pri tome, treba praviti razliku između različitih vrsta kredita. Investicioni krediti su dugoročniji i uglavnom se koriste kada je situacija na tržištu povoljna, pa firme pozajmljuju novac od banaka kako bi ulagale u proširenje kapaciteta. Sa druge strane, krediti za likvidnost, obrtna sredstva i refinansiranje su kratkoročniji i koriste se onda kada preduzeća imaju poteškoća sa izmirivanjem svojih dospelih obaveza. Do toga najčešće dolazi onda kada firme ne mogu da prodaju svoje proizvode i usluge na tržištu i/ili kada ne mogu da naplate svoja potraživanja od kupaca. Stoga, povećanje investicionih kredita bi se moglo protumačiti kao pozitivan signal, dok se rast kredita za likvidnost i obrtna sredstva može tumačiti kao potencijalni problem.
Od marta (početak pandemije) do oktobra meseca 2020. godine privredna društva u Srbiji su povećala nivo svog zaduženja prema bankama za oko 56 milijardi dinara (oko 480 miliona evra), što predstavlja rast od približno 4,7%. Pri tome, gotovo celokupan rast dugovanja potiče od kredita za likvidnost i obrtna sredstva, kao i od onih za refinansiranje postojećih obaveza, dok su investicioni krediti povećani za samo 4 milijarde dinara (za oko 34 miliona evra).
Upada u oči i to da je sektor javnih preduzeća u periodu mart-oktobar 2020. povećao nivo svoje zaduženosti za čak 30%, odnosno za približno 42,8 milijardi dinara (za 365 miliona evra). Kreditna zaduženost stanovništva je tokom pandemije povećana za čak 107 milijardi dinara (za oko 916 miliona evra), što je porast od čak 9,5%. Od toga se čak 69 milijardi dinara (587 miliona evra) odnosi na gotovinske i na kredite za refinansiranje. Ovakva namenska struktura kredita uzetih u dosadašnjem toku pandemije upozorava na sve nezavidniji finansijski položaj privrede i građana. A dugove treba vraćati.