VUKAŠIN BAĆINA, PREDSEDNIK NOVOG UDRUŽENJA PAORA

Borba protiv agrarnih profitera

Pre dvadesetak dana osnovana je Inicijativa za opstanak poljoprivrednika Srbije na čijem je čelu Vukašin Baćina iz Jaše Tomića. Ova mlada asocijacija nedavno je već uspela da isposluje sastanak u Beogradu sa resornim ministrom Branislavom Nedimovićem. Tom prilikom tražili su: otkup domaće pšenice za minimum 45 dinara po kilogramu (ili da se ukine zabrana izvoza); oslobađanje akcize za dizel gorivo po 100 litara po hektaru; zaštitu povrtara i voćara od nekontrolisanog uvoza; subvencije od 300 evra po hektaru i subvencije za đubrivo (minimum 50 odsto cene). Takođe su od nadležnih zahtevali i povećanje podsticaja u stočarstvu.
Nakon toga je Vlada Srbije ukinula zabranu izvoza žitarica do jeseni. To je značajan pomak, navodi Vukašin Baćina, ističući da ovih dana očekuje odgovore i na ostale predloge Inicijative.
Osim što na porodičnom gazdinstvu u Jaši Tomiću vodi značajnu stočarsku proizvodnju i obrađuje oko 300 hektara zajedno sa bratom, Baćina je u poslednja dva mandata odbornik u Sečnju. Za sebe kaže da je jedini opozicioni lider u opštini. Uoči izbora u martu bio je hapšen, ali je sud odbio da mu odredi pritvor. Hapšenje je Baćina smatrao za vid političkog pritiska.

Kada je i kako došlo do formiranja nove poljoprivredne asocijacije, kada se zna da već postoji desetak sličnih organizacija?
– Sve je počelo početkom meseca posle završene žetve pšenice. Država je izašla sa predlogom da se otkupi za državne rezerve 131.000 tona za 40 dinara za kilogram i tu počinje „lov u mutnom”. Naime, pojavljuje se veliki broj otkupljivača i izvoznika koji počinju da ucenjuju poljoprivrednike, nudeći cenu hlebnog zrna od 30 do 35 dinara. Zatim se nekoliko nas paora okupilo u Vajber grupi. Krenuli smo u organizovanje Inicijative sa zahtevom da se zaštite mali i srednji poljoprivrednici od korupcije i profitera. Za kratko vreme dobili smo podršku 3.000 kolega. Nakon prvog sastanka sa ministrom Nedimovićem, osim ukidanja zabrane izvoza, od naših zahteva je prihvaćeno da se poveća kvota dizel goriva sa 60 na 200 litara po hektaru po ceni od 179 dinara za litar dizela. Prihvaćeno je i da premija za mleko bude 15 umesto dosadašnjih 10 dinara.
Da li je postojao poseban uslov da vam se poljoprivrednici priključe?
– Jedini uslov je bio da imamo zajednički cilj u spasavanju agrara. Ozbiljna je pretnja da će u ovoj oblasti sve prerasti u velike posede koji pripadaju onima koji su već u sprezi sa državom i drugim lobistima. Želimo da nam se pridruže paori do 40 godina, koji nisu do sada suviše eksponirani, i koji nisu bliski različitim vlastima u poslednjih tridesetak godina. Takvih smo se oslobodili po hitnom postupku.
Na čemu temeljite svoju strategiju u budućem radu?
– Na neposrednom kontaktu i živoj reči sa svim akterima – od državnog vrha do lokalne samouprave. Evo, imamo obećanje iz Ministarstva za poljoprivredu da će se kvota za državne rezerve pšenice povećati za još 20.000 tona. Uz to, ubuduće će poljoprivrednici svoju proizvodnju direktno plasirati državnim rezervama, bez posrednika koji godinama manipulišu i na račun paorskog teškog posla i prolivenog znoja stiču ogromnu finansijsku dobit.
Koji su drugi problemi u poljoprivrednoj proizvodnji?
– Naš zahtev je da država u narednoj godini obezbedi 300 evra subvencija po hektaru. Tražimo i da se svi proizvođači u stočarstvu izjednače kada su u pitanju stimulacije, bez obzira na broj grla u tovu. Imamo i zahteve za zabranu uvoza onog voća i povrća kojem je u tom momentu sezona u našoj zemlji. Zatim, očekujemo da najpre lokalne samouprave ovogodišnju sušu, posebno u Srednjem Banatu, proglase za elementarnu nepogodu, a da to kasnije učini i država.Takođe tražimo da se stavi moratorijum na plaćanje zakupljene zemlje jer će rod biti katastrofalan.
Dosta je planova pred vama, koliko su realni? Ko će u novoj Vladi voditi ministarstvo za poljoprivredu i da li će se obećanja koja ste dobili uvažiti?
– Stranačka opredeljenost je većinom ostala kao u prethodnom mandatu. Mi ćemo ostati dosledni u svim zahtevima. U protivnom, zna se šta nam je činiti – protesti i blokade. Oni se uz malo dobre volje mogu izbeći. I mi smo u svojim redovima „očistili žito od kukolja”. Verujem da će rezultati naše inicijative za spas poljoprivredne proizvodnje uskoro biti opipljiviji.

N. Božović