Direktor regionalne privredne komore našeg okruga Predrag Stankov o prošloj i planovima za ovu godinu

Nezaposlenih je više, ali fale građevinci i vozači

U prvoj polovini 2021. u Srednjobanatskom okrugu bilo je registrovano 1.781 privredno društvo i 4.710 preduzetnika, što je 2,8 odsto više u odnosu na 2020. godinu. To, između ostalog, ističe Predrag Stankov, direktor Privredne komore Srbije (PKS) – Regionalne privredne komore našeg okruga (RPK). On navodi i da je lane ukupna spoljnotrgovinska robna razmena ovog regiona od januara do septembra iznosila je 644,8 miliona evra. Grad Zrenjanin ostvario je 590,5 miliona, što je 91 odsto od ukupne razmene.
Ovdašnja privreda izvezla je robe u vrednosti od 305,1 milion evra. To je više za 17,8 odsto u odnosu na 2020. Na uvoz je otišlo 339,7 miliona evra, što je povećanje za 85,6 procenata. Stankov ističe i da je ostvareni deficit u razmeni uzrokovan povećanim uvozom iz Kine (skupa oprema za „Linglong”). On je iznosio 102,5, dok je u istom periodu prošle godine uvoz iz te države bio 6,5 miliona evra.

Koji su najveći izazovi sa kojima ste se susretali u 2021. godini?
– Najveći problemi u privredi, ne samo u Zrenjaninu, nego u celoj državi jesu nedostatak radne snage, poskupljenje energenata, siva ekonomija, naplata potraživanja (rast kamatnih stopa) tj. ubrzanje inflacije koje se pojavilo tokom 2021. i koje će prema procenama i dalje trajati. Da bi se to sprečilo, urađeno je nekoliko stvari. Jedna od njih je vladin program subvencionisanja kredita koji je delom išao i preko Privredne komore Srbije i Fonda za razvoj. Novac je uziman za nabavku opreme za proizvodnju i koristila su ga preduzeća koja su proširivala kapacitete. Isto očekujemo i ove godine.
U decembru je, kako kažu privrednici, najveći problem bila nedefinisana cena energenata. Vlada je u sardnji sa EPS-om predložila jedinstvenu cenu električne energije za sve privredne subjekte za period od 1. januara do 30. juna. Tu je i uredba o privremenoj meri ograničavanja cene gasa i nadoknadi razlike u ceni prirodnog gasa nabavljenog iz uvoza ili proizvedenog u Srbiji u slučaju poremećaja na tržištu, što će umnogome olakšati rad u prvih šest meseci. Nadamo se da će se do tada stabilizovati cene i da ćemo lakše funkcionisati u drugoj polovini godine. Sa druge strane, veoma je nezahvalno davati bilo kakve prognoze, jer pandemija i dalje diktira tempo. Verujemo da će korona uskoro sve manje uticati na naše živote. Svi smo umorni i prezasićeni.

Izdavanje ATA karneta, PKS je od 1. januara omogućila i u našem Gradu. Recite nam nešto više o ovoj novini?
– ATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijih roba kojima se trguje u svetu. Pomoću njega ona cirkuliše neocarinjena godinu dana na carinskom području države koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače sledi u redovnom postupku za privremeni izvoz ili uvoz. To je svojevrsni „pasoš za robu” koji višestruko smanjuje troškove korisnicima karneta i carini. Kako bi domaćim privrednicima znatno uštedela vreme i umanjila troškove, PKS daje usluge na lokalnom nivou, kroz mrežu regionalnih privrednih komora. Izdavanju ATA karneta prethodila je intenzivna obuka zaposlenih u RPK Zrenjanin.

Kako da zainteresovani najlakše dođu do ovog dokumenta?
– Proces podnošenja zahteva je digitalizovan. Korisnik na sajtu www.pks.rs treba da pristupi onlajn aplikaciji za izdavanje ATA karneta. Treba da se registruje, a zatim da popuni zahtev, robnu listu i zakaže datum, vreme i mesto preuzimanja dokumenta.

Na evidenciji zrenjaninske filijale Nacionalne službe za zapošljavanje do septembra 2021. registrovano je 11.789 nezaposlenih, što je u poređenju sa istim mesecom 2020. više za 9,02 odsto. Kako to komentarišete?
– Nezaposlenost na našem području je, pre svega, vezana za autoindustriju koja jeste u krizi. Ne možemo da preciziramo šta će se dešavati u budućnosti. Često ukazujemo da se ono što se zbiva u Evropi preslika i kod nas za nekoliko nedelja ili meseci. Očekujemo skori oporavak ove grane industrije, kao i preorjentaciju privrede na neke druge proizvode koji će sačuvati radna mesta.

Evidentan je nedostatak radne snage u građevinarstvu i transportu. Šta može da se učini kako bi se mladi zainteresovali za ove oblasti?
– Očekujem da Komora, koja je zajedno sa privredom ušla u program dualnog obrazovanja, ukaže koja su deficitarna zanimanja u našoj regiji. Garđevinci nedostaju, to je problem koji je primetan godinama unazad. Iz razgovora sa privrednicima i zaposlenima u ovoj grani industrije vidimo da se uveliko razmišlja i o uvozu radnika. Pokušali smo sa uvođenjem smerova koji nisu direktno vezani za građevinarstvo, ali se odnose na neke druge zanate, na primer mašinsku struku. Međutim, veoma je slab odziv učenika koji se prijavljuju na zanatske smerove. Nije problem samo nedostatak radnika, ima mnogo onih koji ne žele da se bave tim zanimanjima. Fale nam i vozači i mnogi drugi radnici u sektoru usluga, a razlozi su isti. Deo navedenih problema može da se reši kroz dualno obrazovanje.

Koji su dalji planovi?
– Imamo više ciljeva koje želimo da ostvarimo. Zadovoljni smo jer smo više od 30 odsto novih kompanija animirali da uđu u sistem dualnog obrazovanja. Njihova akreditacija biće jedan od prioriteta. „Linglong” treba da počne sa radom. Veliki deo robe izvoziće se u države koje nisu u EU i PKS će imati dosta posla oko svih potrebnih dokumenata o poreklu robe. Izdavanje elektronskih potvrda, održavanje kontakata, zastupanje članova, učešće u kreiranju ili izmeni zakona, te svakodnevna komunikacija sa privrednicima ostaje deo naše svakodnevice.

Miroslava Malbaški