Hrvati su se prema povijesnim podacima u Rumunjsku počeli doseljavati još u 15. i 16. stoljeću. Dijele se u tri skupine s posebnim obilježjima te s određenim jezičnim razlikama.
Prva od spomenutih živi u selu Rekaš koje se nalazi 30 kilometara istočno od Temišvara i oni se smatraju Šokcima. Sredinom 17. stoljeća došli su u ove krajeve iz istočne Slavonije, a kasnije je stigla nova skupina Hrvata iz Gorskog kotara, uglavnom iz Mrkoplja.
Druga, manja zajednica, živi u mjestu Keča, zapadno od Temišvara. Njihovi preci su kajkavskoga podrijetla i potječu iz istih mjesta u Hrvatskoj kao i potomci predijalaca u srednjem Banatu. Kečanski su se Hrvati, dakle, naselili u ovo maleno selo iz područja oko Topuskog, nakon što je 1750. zagrebački biskup dobio banatsko vlastelinstvo Biled.
Treća i ujedno najveća skupina Hrvata nastanjena je južno od Temišvara u Karaš-severinskoj županiji čiji je glavni grad Rešica, u dvjema općinama – Lupak i Karaševo. Zovu se karaševskim Hrvatima, Krašovanima ili Karaševcima. Hrvatski povjesničari iznose teoriju da ova najdrevnija skupina rumunjskih Hrvata podrijetlo vodi od izbjeglih bosanskih katolika u Banat koji su život u ovoj regiji zbog ratne ugroženosti južnih područja Ugarske pronašli tijekom 15. stoljeća u razdoblju kraljevanja Žigmunda Luksemburškog i Matije Korvina.
Također, u selu Čeneju, u samom pograničnom području s vojvođanskim Banatom, živi malen broj Hrvata Ličana koji su se naselili 1820. Ovo naselje bilo je zavičajem nekoć razgranatoga hrvatskoga plemićkog roda Vučetića, podrijetlom iz Brinja.
Prema aktualnim procjenama u Rumunjskoj živi oko šest tisuća pripadnika hrvatske nacionalne zajednice. Službeni podaci sa zadnjeg popisa stanovništva iz 2011. godine ukazuju na to da u Rumunjskoj ima 5.408 Hrvata.
U pravnom sustavu ove države Hrvati su priznati kao nacionalna manjina. Temeljem Ustava Rumunjske iz 1991. godine pripadnici hrvatske nacionalne manjine u toj zemlji imaju pravo na čuvanje, razvoj i istraživanje etničkog identiteta, pravo na učenje hrvatskog jezika i pravo na školovanje na hrvatskom jeziku, pravo hrvatskih organizacija na zastupnika u rumunjskom parlamentu te pravo službene uporabe hrvatskog jezika na sudu i podizanje službenih dokumenata na hrvatskom jeziku. Rumunjska Vlada bez iznimke izdvaja značajna sredstva za potrebe nacionalnih manjina, pa tako i za hrvatsku manjinu u Rumunjskoj.
Na temelju Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Vlada Hrvatske donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske čija je konstituirajuća sjednica održana u prosincu 2017. godine, a predstavnik hrvatske manjine iz Rumunjske u ovom tijelu je Petar Hategan.
Rumunjski Hrvati organizirani su u dvije udruge. Riječ je o Zajedništvu Hrvata u Rumunjskoj koje je osnovano 1991. godine sa sjedištem u Karaševu i Demokratskom savezu rumunjskih Hrvata utemeljenom 1998. godine sa sjedištem u Lupaku.
U Karaševu vrlo uspješno djeluje Kulturno-umjetničko društvo „Karaševska zora”, a u Klokotiću Folklorna skupina „Klokotić”, dok su od sportskih društava najaktivnija nogometna društva NK „Starigrad” Karaševo 1299., NK „Lupak”, NK „Croatia” Klokotić, NK „A.S. Partizan” iz Nermeđa.
U Rumunjskoj postoji sedam hrvatskih vrtića, pet osnovnih škola od 1. do 4. razreda te tri od 1. do 8. razreda i jedna gimnazija. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske potpomaže nastavu hrvatskog jezika dostavom udžbenika i nastavnih pomagala, ali i upućivanjem jednoga učitelja hrvatske nastave.
Na Sveučilištu u Bukureštu 1994. godine osnovan je Lektorat za hrvatski jezik koji je 2008. godine postao Katedra za hrvatski jezik i književnost. Nakon puno godina aktivnosti, akademske godine 2017./2018. na Sveučilištu „Zapad” u Temišvaru otvoren je Lektorat za hrvatski jezik.
Od kraja 1994. godine izlaze novine „Hrvatska grančica”, dvojezični mjesečni glasnik udruge Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj, dok se od 2012. godine izdaje i dvojezični mjesečnik „Naša nada” Demokratskog saveza Hrvata u Rumunjskoj.
Na radio postaji Rešica, te na trećem programu javne nacionalne televizije TVR3 emitira se program posvećen hrvatskoj manjini u rumunjskom dijelu Banata.
Katolička crkva ima iznimno važnu ulogu u čuvanju jezika i identiteta Hrvata u Rumunjskoj. Ona već godinama hrvatskim svećenicima u Rumunjskoj dostavlja vjerski tisak i knjige za bogoslužje na hrvatskom jeziku. Danas u Temišvarskoj biskupiji djeluje trinaest hrvatskih svećenika i redovnika, a postoje i dominantno hrvatske župe u Karaševu, Lupaku i Klokotiću.
No, iz dana u dan u hrvatskim selima u Rumunjskoj manje je stanovnika. Do onoga što sedam stoljeća nije moglo napraviti vrijeme, prirodni utjecaj okoline ili, pak, nasilni pritisci raznih režima, dovela je ekonomska situacija. U potrazi za boljim i lakšim životom, Hrvati, kao uostalom i drugi građani te zemlje, iseljavaju se sa zapada Rumunjske u koju su došli prije mnogo stoljeća, odlazeći ponajprije u Austriju i Njemačku.
Dalibor Mergel
FOTO: Izvor: Hrvatska matica iseljenika
Izvor: Hrvatske novine
Izvor: Posudionica i radionica narodnih nošnji, Zagreb
