HRVATI U RUMUNJSKOM BANATU PRISUTNI STOLJEĆIMA – NAJVEĆA SKUPINA NASTANJENA JE U KARAŠ-SEVERINSKOJ ŽUPANIJI

Raznolika zajednica s bogatom kulturnom baštinom

Hrvati su se prema povijesnim podacima u Rumunjsku počeli doseljavati još u 15. i 16. stoljeću. Dijele se u tri skupine s posebnim obilježjima te s određenim jezičnim razlikama.
Prva od spomenutih živi u selu Rekaš koje se nalazi 30 kilometara istočno od Temišvara i oni se smatraju Šokcima. Sredinom 17. stoljeća došli su u ove krajeve iz istočne Slavonije, a kasnije je stigla nova skupina Hrvata iz Gorskog kotara, uglavnom iz Mrkoplja.
Druga, manja zajednica, živi u mjestu Keča, zapadno od Temišvara. Njihovi preci su kajkavskoga podrijetla i potječu iz istih mjesta u Hrvatskoj kao i potomci predijalaca u srednjem Banatu. Kečanski su se Hrvati, dakle, naselili u ovo maleno selo iz područja oko Topuskog, nakon što je 1750. zagrebački biskup dobio banatsko vlastelinstvo Biled.


Treća i ujedno najveća skupina Hrvata nastanjena je južno od Temišvara u Karaš-severinskoj županiji čiji je glavni grad Rešica, u dvjema općinama – Lupak i Karaševo. Zovu se karaševskim Hrvatima, Krašovanima ili Karaševcima. Hrvatski povjesničari iznose teoriju da ova najdrevnija skupina rumunjskih Hrvata podrijetlo vodi od izbjeglih bosanskih katolika u Banat koji su život u ovoj regiji zbog ratne ugroženosti južnih područja Ugarske pronašli tijekom 15. stoljeća u razdoblju kraljevanja Žigmunda Luksemburškog i Matije Korvina.
Također, u selu Čeneju, u samom pograničnom području s vojvođanskim Banatom, živi malen broj Hrvata Ličana koji su se naselili 1820. Ovo naselje bilo je zavičajem nekoć razgranatoga hrvatskoga plemićkog roda Vučetića, podrijetlom iz Brinja.
Prema aktualnim procjenama u Rumunjskoj živi oko šest tisuća pripadnika hrvatske nacionalne zajednice. Službeni podaci sa zadnjeg popisa stanovništva iz 2011. godine ukazuju na to da u Rumunjskoj ima 5.408 Hrvata.

Dalibor Mergel

Opširnije u štampanom izdanju

FOTO: Izvor: Hrvatska matica iseljenika
Izvor: Hrvatske novine
Izvor: Posudionica i radionica narodnih nošnji, Zagreb