IMOVINA FABRIKE VODE PRIPALA ARAPIMA, AKTIVISTE BRINU NEJASNI PLANOVI

Sve „miriše” na 2015. godinu

Celoukupnu imovinu fabrike vode – više od 90 komada opreme, zatim glavne i prateće objekte postrojenja, „Erste” banka prodala je ovog meseca investitoru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kojem je poveren posao prečišćavanja otpadnih voda Zrenjanina. Gradonačelnik poručuje da je zadovoljan time, iako je u pitanju kupoprodaja između dva privatna subjekta koja se ne tiče lokalne samouprave.
Postrojenje za prečišćavanje vode za piće prodato je iz trećeg pokušaja, neposrednom pogodbom (kupcu po izboru „Erste” banke), potvrdio je javni izvršitelj Dragan Nikolić. U pitanju je firma „Panonian voter”, osnovana 3. novembra prošle godine. Ona ima istog vlasnika, adresu i zakonske zastupnike kao i preduzeće „Begej voter”, ispostava „Metita” koja će tretirati naše otpadne vode.
Postrojenje i oprema fabrike vode na Mihajlovačkom drumu prodati su za 417 miliona dinara, upola manje od procenjene vrednosti. Novi vlasnik je pazario objekte koji nemaju upotrebnu dozvolu, a nalaze se na parceli koja pripada Gradu Zrenjaninu.

RADNICI TEŠKO DO SVOJIH ZARADA
Podsetimo, pogon za prečišćavanje vode za piće završio je na dobošu u okviru postupka izvršenja koji je pokrenula „Erste” banka. Ona je izgradnju postrojenja kreditirala sa više od četiri miliona evra. Svoja potraživanja od „Fabrike vode” d.o.o, „Grupe Zilio S.R.L.” i „Sinerteka” Banka je najpre nameravala da naplati pokretanjem stečaja, ali su od toga odustali, tobož zbog interesa Zrenjaninaca kako bi se „situacija što pre rešila”.
Međutim, prodajom postrojenja Banka nije u potpunosti namirena, navodi za naš list Dragan Nikolić. Ona je potraživala 478,7 miliona dinara (bez kamate i troškova postupka), a naplatila je 417,4 miliona. Zbog toga ne deluje izvesno da će svoje pare izvući ni nekoliko radnika „Fabrike vode”, koji su ovu firmu tužili zbog zaostalih zarada, prenosi istraživački portal „Vojs” (VOICE).
Za sada su sami sebi prepuštena i dvojica zaposlenih koji su povređeni u eksploziji u postrojenju decembra 2020. godine. Kako im poslodavac nekoliko meseci nije uplaćivao zdravstveno, ne mogu da nastave lečenje. Zbog toga je odbornica Mirjana Grujić postavila pitanje na poslednjoj Skupštini, 17. decembra, o mogućnosti da Grad preuzme njihove medicinske troškove. Odgovor bi trebalo da dobije „u pisanom obliku sa materijalom za narednu sednicu”, kako propisuje Poslovnik lokalnog parlamenta.

ZAŠTO GRAD BRINE O IMOVINI PRIVATNE FIRME
Po objavi vesti o prodaji fabrike vode, gradonačelnik Simo Salapura je na svom Fejsbuku poručio da je lokalna samouprava zadovoljna što se pojavio kupac, jer bi u suprotnom postrojenje verovatno vremenom postalo neupotrebljivo.
– Rano je govoriti o svemu, ali sada postoji veća izvesnost kada je u pitanju rešavanje problema vode u gradu Zrenjaninu. Zadovoljni smo što je kupac, odnosno njihova matična kompanija, referentni subjekt na međunarodnoj sceni koji ima dovoljno iskustva. Ta kompanija je uložila skoro četiri miliona evra. Ko bi uložio toliko u neku tehnologiju koja nije proverena – naveo je prvi čovek Grada.
Nije jasno zbog čega je gradonačelnik zabrinut što bi oprema postrojenja, koja nije u vlasništvu Grada, mogla da zastari, primećuju u Zrenjaninskom socijalnom forumu (ZSF).
– Njegova izjava nagoveštava da gradska vlast i dalje insistira na tome da se problem pijaće vode reši u formi privatno-javnog partnerstva. Gradski čelnici najavljuju da su pronašli kredibilnu kompaniju, koja je sposobna da reši višedecenijski problem. Isto su tvrdili i 2015. kada je doneta odluka da se taj posao protivzakonito poveri jednom privatnom „konzorcijumu”, koji su činile tri mikrofirme – poručuje ZSF.
Da je suština problema to što se javni resurs prepušta privatnim kompanijama, ukazuje i udruženje „Zrenjaninska akcija” (ZRAK). Ono je zato lane pokrenulo peticiju da se ponište izmene zakona o komunalnim delatnostima iz 2018. godine, kojim je privatnim kompanijama omogućeno bavljenje strateškom uslugom od javnog značaja.
– Ukoliko institucije ne budu slušale glas naroda izražen sakupljenim potpisima (10.768 od zacrtanih 15.000, prim. nov), bićemo primorani i na druge, vaninstitucionalne načine borbe sve dok nas oni koji u naše ime upravljaju ovim gradom ne budu čuli – poručuje Zrak.

  • NOVI VLASNIK I NЈEGOVI PLANOVI
    Vlasnik „Begej votera” i „Panonian votera” jeste kompanija „Emserb voter” iz Dubaija, dok su zakonski zastupnici: Valid Madvar i Rami Gandur, predstavnici „Metita”, Sačin Kodolikar iz indijskog ogranka firme „Virt” (Würth) i srpski državljanin Branislav Zec, projektni menadžer „Metita”, nekadašnji rukovodilac Agencije za privatizaciju i državni sekretar. I „Panonian voter” i „Begej voter” osnovani su sa istim kapitalom od 100 dinara.
    Firmu „Emserb voter” pokrenuo je „Metito”, kako bi se bavila ulaganjem i poslovima u sektoru voda na tržištu Srbije, izjavio je Rami Gandur za srpski biznis časopis na engleskom jeziku „Diplomatija i trgovina” u februaru 2021.
    – „Emserb” aktivno radi na razvoju i investicijama u infrastrukturne projekte koje se tiču vode i otpadnih voda u Srbiji. Radimo na svom prvom projektu i već razvijamo mrežu novih – poručio je izvršni direktor „Metita”.
    Inače „Metitu” je novembra 2020. godine dodeljen posao tretmana otpadnih voda Zrenjanina na osnovu sporazuma o saradnji Srbije i UAE iz 2013.

 

  • DIREKTOR „FABRIKE VODE” DAO OSTAVKU
    Sa 33,3 miliona dinara duga, koliko je bio u septembru prošle godine, „Fabrika vode” d.o.o. je dogurala do sadašnjih 619,6 miliona, pokazuje evidencija dužnika u prinudnoj naplati Narodne banke Srbije. Račun je u blokadi od 2. juna 2021. Osim toga, firma je ostala i bez direktora, jer je Aleksandar Savin podneo ostavku 18. januara.

Milana Maričić