Kina preuzela primat od EU po ulaganjima u Srbiji

Piše: dr Dejan Molnar, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Poznato je da su kineska preduzeća prisutna u Srbiji i da su najveće investicije ostvarene u sektoru rudarstva („Ziđin” u Boru) i infrastrukture (drumski i železnički saobraćaj). U Zrenjaninu je u toku realizacija jednog od trenutno najvećih kineskih ulaganja u Evropi, proizvođača automobilskih guma „Linglong International Europe” d.o.o.
Narodna Republika Kina je 2013. godine usvojila inicijativu (razvojnu strategiju) „Pojas i put” koja predstavlja transnacionalnu platformu za razvoj ekonomske, političke i kulturne saradnje sa državama iz različitih delova sveta. Cilj je da se kroz ovaj program (čiji je završetak planiran za 2049. godinu) realizuju projekti u vrednosti od čak jednog biliona (1.000 milijardi) dolara. Smatra se da će od ove inicijative koristi imati i Kina i države u koje se ulaže, posebno one iz regiona Centralne i Istočne Evrope (CIE).
Za Kinu je u pitanju važan mehanizam za snažnije ekonomsko povezivanje sa evropskim zemljama, dok za zemlje CIE predstavlja priliku za diversifikaciju izvora finansiranja privrednog razvoja, kao i za nastup kompanija na novim tržištima. U okviru pomenute strategije područje Centralne i Istočne Evrope zauzima zapaženo mesto i ima rastući značaj. U periodu od 2013. do 2016. godine u okviru programa „Pojas i put” u proseku je oko 1% ulaganja bilo usmereno u države iz regiona CIE, da bi se u godinama koje su sledile taj udeo postepeno povećavao i dostigao 3% u 2019. godini.
Upravo u 2016. godini Kina počinje sa intenziviranjem svojih investicionih aktivnosti i u Srbiji. Na osnovu podataka Narodne banke Srbije može se izračunati da je u periodu 2010-2015. godina ukupan dotok direktnih investicija iz Kine (uključujući i Hong Kong) bio 197,5 miliona evra. Nakon toga, on se naglo povećava i tokom narednih šest godina (2016-2021) iznosi blizu 2,6 milijardi evra. U pitanju je povećanje od preko 13 puta u drugom šestogodišnjem razdoblju (2015-21.) u odnosu na prvo (2010-15.). Srbija je atraktivna za ulagače iz Kine i zbog toga što naša zemlja nije članica EU, ali ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini sa EU i Rusijom. Oni na taj način očito koriste mogućnost da formalno prevaziđu „zategnute” odnose sa EU i budu prisutni na evropskom tržištu. Tako je u toku prvih šest meseci 2022. godine vrednost kineskih ulagača u Srbiji iznosila 491,5 miliona evra, što je čak za 22,5% više od ulaganja koja su dolazila iz EU (401 milion evra).
Međutim, treba znati da su kineske kompanije uveliko pristune u drugim evropskim zemljama. O tome svedoče podaci Svetske banke o obimu ulaganja iz Kine na području Evrope. U periodu 2005-2019. godina razvijene države Zapadne Evrope bile su veliki primaoci stranih direktnih investicija iz Kine: Holandija (21,5 milijardi dolara), Velika Britanija (15,8), Nemačka (13,3), Francuska (7,2) Švedska (6,8), Italija (2,6) itd.
O zastupljenosti i značaju plasmana iz Kine govori i njihov udeo u ukupnim prilivima stranih direktnih investicija (SDI) po pojedinačnim zemljama. Prema ovom pokazatelju su u periodu 2005-2019. prednjačile Švedska (3,2%), Nemačka (1,2%), Francuska (1%), V. Britanija (0,9%), dok je pomenuti udeo u Srbiji bio 0,85%. Uzimajući u obzir ove činjenice, teško je pronaći opravdanja za tvrdnju da je Srbija glavni domaćin kineskim ulaganjima i da to predstavlja potencijalno ograničenje na tzv. evropskom putu Srbije. Upravo su razvijene članice EU veliki primaoci investicija iz Kine.