OBNAVLJA SE KROV STAROG ZDANJA U CENTRU GRADA

Mali deo neophodnih radova

Zavod za zaštitu spomenika kulture polovinom avgusta raspisao je javnu nabavku za popravku i održavanje krova Palate srpske zadružne banke (Dom sindikata). Procenjena vrednost radova je oko 16,7 miliona dinara. Predviđeno je da sanacija krene 20. septembra i da se završi do prvog decembra. Zainteresovani izvođači mogu podneti prijavu do 2. septembra.
Zdanje u Ulici kralja Petra Prvog (broj 3) izgrađeno je sredinom 19. veka, ali se ne zna ko su bili prvi vlasnik i projektant, navodi se na sajtu Zavoda za zaštitu spomenika. Zanimljivo je da je zgrada izgrađena na šipovima jer se ranije na tom prostoru nalazilo korito rukavca Begeja.
U 19. veku tu je bio hotel „Pešta”, a u hotelskoj sobi broj 6, 1872. godine počeo je sa radom prvi nedeljni list „Torontal”, beleže stručnjaci Zavoda.

Novi izgled objekat je dobio nakon rekonstrukcije u akademskom maniru po projektu jednog od najznačajnijih srpskih arhitekata Dragiše Brašovana, u periodu dok je radio kao gradski arhitekta u Velikom Bečkereku (1919–1920). Investitor je bila Srpska zadružna banka koja se potom uselila u zdanje. Ono je po rekonstrukciji dobilo potpuno drugačiju fasadu i enterijer, navodi se na sajtu Zavoda.

– Pored raskošne fasade, koja obiluje dekorativnom plastikom iz repertoara klasicizma, zgrada ima raskošno obrađen enterijer prizemlja; glavni ulazni hodnik i dve šalter sale u prostorijama prizemlja. Skoro celokupnu površinu zida jedne prostorije zauzela je zidna slika sa alegorijskom predstavom „Bogatstvo Jugoslavije” ruskog slikara imigranta Aleksandra Lažečnikova iz 1921. godine – beleže stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika.
Nekada veličanstvena, ova građevina je već dugo ograđena zbog opasnosti od urušavanja delova objekta. Prema ranijim proračunima, njena sanaciju bi koštala 120 miliona dinara. Zdanje je u javnoj svojini. Upravo na to se žalio Savez samostalnih sindikata Srbije, koji tu ima svoje prostorije, i vodi se kao korisnik zgrade. Pravno nerešeni imovinski odnosi onemogućavaju ih da ulože novac u sanaciju.

– Sindikat je još početkom šezdesetih godina upisan kao organ upravljanja tadašnje opštenarodne svojine, što je tada bilo vlasništvo. Do zgrade smo došli zamenom zgrade koju danas koriste Železnice Srbije, a koja je Sindikatu uplatila i dosta novca koji on nije koristio, nego je iskorišćen za gradnju Komiteta, Vodotornja i Motela. Kada je 1991. godine sva imovina u javnoj upotrebi postala državna svojina, ispalo je da smo u zamenu za vlasništvo dobili samo pravo korišćenja – ispričao je pre par godina za naš list Nikola Kovačević, predsednik Veća Saveza samostalnih sindikata.
U nekadašnjoj Palati zadružne srpske banke danas se, pored Sindikata, nalaze advokatske kancelarije i striptiz klub.

M. Maričić