PALATA PRAVDE: ODLOMAK JAVNE RASPRAVE O PREDNACRTU GRAĐANSKOG ZAKONIKA – DILEME O DELIKTNOJ ODGOVORNOSTI

Profesor dr Orlić ponovo pred učenicima

Javna rasprava o prednacrtu Građanskog zakonika Republike Srbije održana je prošlog petka u velikoj sali Višeg suda u Zrenjaninu, čiji je organizator bio Osnovni sud u Zrenjaninu. Skupu je predsedavalo radno telo koje su činili profesor dr Miodrag Orlić, član Radne grupe za izradu prednacrta Građanskog zakonika, Biljana Martinović, predsednica Višeg suda u Zrenjaninu, Jelica Bojanić Kerkez, zamenica predsednika Apelacionog suda u Novom Sadu i Zlatoje Ankić, predsednik Osnovnog suda, na čiju inicijativu je rasprava održana.
– Gledajući sa aspekta sudije koji postupa u krivičnoj materiji mogu da kažem da u ovoj sali gde se sudi počiniocima najtežih krivičnih dela, sada se oseća pozitivna atmosfera. Razlog tome je što su se sastali učitelj i učenici. Verujem da će ova rasprava biti plodonosna, da će ubrzati čitav proces donošenja Građanskog zakonika, koji će služiti za dobrobit građana ove zemlje – rekla je Biljana Martinović.
Zlatoje Ankić istakao je da je rasprava zamišljena tako da se prisutnima najpre obrate sudijske pomoćnice Tatjana Pavlović, sekretarka suda i Vladislava Stefanović, portparolka Osnovnog suda u Zrenjaninu. One su obradile temu o deliktnoj odgovornosti, kako prema važećim građanskim propisima, tako i prema samom nacrtu Građanskog zakonika. Nakon toga obratio se prof. dr Orlić, koji je govorio o tome kako su deliktne odgovornosti zamišljene prednacrtom.
– Počastvovan sam pozivom koji mi je uputio predsednik Ankić da dođem u grad sa velikom pravnom tradicijom, pravnom kulturom, i pravnim znanjem. Malo me začudi kad kažu dobrodošao, jer sam ovde rođen. Radujem se ovoj prilici da porazgovaramo jer je ovo prva prilika gde pričamo o ovom delu Građanskog zakonika, koji će biti moj referat za Kopaoničke susrete – naglasio je prof. dr Orlić i dodao da su koleginice izložile osnovne dileme kad je reč o subjektivnoj deliktnoj odgovornosti.
Prva dilema, objašnjava prof. dr Orlić, da je prava dilema jeste da li treba prihvatiti sistem dokazane krivice ili sistem pretpostavljene krivice? U današnjim obligacionim odnosima prihvaćen je sistem pretpostavljene krivice: Ko drugome prouzrokuje štetu, dužan je naknadititi je, ukoliko ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice. Ako se krivica pretpostavlja, oslanja se na uzročnost. Čini nam se da ju je lako dokazati, što nije tačno. Dokazati nečiju nameru, ili nepažnju kao psihički odnos, jeste pravično i u tome se razlikuje krivično od građanskog prava.
– Druga dilema jeste: da li je krivica odstupanje od poželjnog ponašanja? Krivica u krivičnom pravu je svedena na psihički odnos. U građanskom pravu nas ne zanima kakav je bio psihički sadržaj u glavi štetnika, nego kako se on ponaša. U skici prof. Konstantinovića, na koji se oslanja Komisija za izradu prednacrta zakonika, pri prosuđivanju sud vodi računa o redovnom toku stvari i o tome šta se od razumnog i pažljivog čoveka moglo osnovano očekivati u datim okolnostima – ukazuje prof. dr Orlić.
Treća tačka dela Zakona u kojima se govori o deliktnoj odgovornosti je: da li je važno pitanje namere? Profesor je ukazao da je krivica definisana kao nepažnja i da se nigde ne spominje namera. Kako je rekao, krivično pravo polazi od umišljaja, a građansko pravo od obične nepažnje. Za nas je namera u građanskom pravu samo luksuz, jer razumni ljudi ne čine namerno drugome štetu. Profesor je svoje izlaganje završio upitom da li treba da se vode dva spora – krivični i građanski? Odgovor je potvrdan.
Jelica Bojanić Kerkez ukazala je da je ovo pravi način i jedan novi model koji treba da posluži u odnosu stručne javnosti prema procesu donošenja zakona. Raspravi su prisustvovali Radomir Radojčić, predsednik Privrednog suda u Zrenjaninu, Mirjana Istrat, predsednica Prekršajnog suda u Zrenjaninu, Goran Čimburović, predsednik Osnovnog suda u Bečeju, sudije, sudijski pomoćnici, advokati koji su učestvovali u diskusiji nakon izlaganja koleginica i uvaženog prof. Orlića.
PRIPREMA PREDNCRTA GRAĐANSKOG ZAKONIKA
– Prednacrt piše Komisija, koja ima 12 članova, i kojoj je naloženo da pripremi rad kao stručni projekat. Kad se rad završi, a javna rasprava traje cele godine, naš zadatak će biti da ga predamo Vladi, koja bi trebalo da napravi nacrt ako smatra da je potrebno, posle čega ide u Skupštinu. Ja sam opisao povoljan ishod ovoga rada, reč je o politički neutralnom pitanju, tako da je moguće da će doživeti uspeh. Ovaj zakonik razlikuje se od običnog zakona, jer se obični zakoni rade brzo i za užu oblast. Zakonik na čijoj pripremi smo godinama radili obuhvata četiri velike oblasti i jedan opšti deo. Te oblasti su obligacije, stvarno pravo, nasleđivanje i porodično pravo. U tim oblastima imamo zakone, ali i slabosti a najslabije je uređeno stvarno pravo, naročito svojina i neki dodirni elementi – naglašava prof. dr Orlić, podsećajući da je rad na novim zakonskim rešenjima trajao dugo, jer su se u međuvremenu smenjivale vladajuće garniture, ali je sastav i stav Radne grupe ostajao nepromenjen, što je bitno za izradu prednacrta Građanskog zakonika.

I. ISAKOV