PREDSTAVLJENA NOVA KNJIGA PROFESORKE IZ GIMNAZIJE I GOŠĆE IZ INDIJE

Zajedno promovišu indijsku kulturu i inspirišu učenike

Kao rezultat dugogodišnje saradnje Aleksandre Maksić, profesorke filozofije u Zrenjaninskoj gimnaziji, i Dipanite Data, profesorke engleske književnosti na univerzitetu u Kalkuti (Indija), nastalo je delo „Ahimsa: Tagor i Gandi.
Učenici i članovi filozofske sekcije, kao i bivši gimnazijalci, okupili su se prošlog četvrtka u jezičkom kabinetu na drugom spratu Gimnazije, kako bi prisustvovali promociji treće knjige zrenjaninske profesorke.

„NASTAVI SVOJIM PUTEM”
Svečanost je počela intoniranjem himne Indije „Ti si vladar umova svih ljudi” (Jana Gana Mana). Ona predstavlja prvu od pet strofa pesme koju je napisao laureat Nobelove nagrade Rabindranat Tagor na bengalskom jeziku. Na početku promocije prisutni su uživali u čitanju Tagorove pesme „Nastavi svojim putem”, u izvođenju Antonije Kadarijan, nekadašnje gimnazijalke, koja voli jogu i filozofiju. Zatim su tri učenice pročitale odlomke knjige, dok su se na video-bimu smenjivale fotografije sa različitih putovanja i susreta autorki knjige.
– Mahatma prevodimo kao velika duša. To je naziv koji je Gandi dobio od Tagora, jer su bili prijatelji iako su imali različite stavove. Tagor se zalagao za kosmopolitsku Indiju, bio je umetnik i verovao je da će umetnost spasiti svet. Gandi je bio političar. Nazvao je Tagoru pesnikom sa velikim P, koji je Nobelovu nagradu dobio 1913. i svoju poeziju je pisao na bengalskom jeziku. Obojica su se školovali u Engleskoj. Hteli su da svet, kakav je u Indiji, promene idejama koje su bliske – istakla je Aleksandra Maksić.
Kako je rekla, obojica su govorili o značaju sela i povratku jednostavnosti življenja, što je Indiju spasilo. Kao najvažnije, isticali su čovekovu moć da se zlu ne odupire zlom. Budućnost boljeg čovečanstva je, dodala je, tek onda kada se mi transformišemo iznutra.
Njihovi ideali inspirisali su učenike na zanimljivu konverzaciju sa gošćom. Neki su tražili savet kako da reše unutrašnje borbe. Drugi su pitali kako da se odbrane od negativnih uticaja okoline, dok je pojedine zanimalo kako bi pandemija uticala na Gandija i Tagoru, odnosno, kako bi danas oni razmišljali.

USPEŠNA PROMOCIJA
Svodeći utiske na kraju, profesorka Maksić je istakla da su učenici postavljali filozofska i kvalitetna pitanja.
– Dipanita je jako zadovoljna recepcijom Tagorove filozofije, kao i sličnostima Mahmatme i Tagora. Takođe idejom ahimse, kao nenasilja, koje se ne odnosi samo na fizičko, već i na to da se nikom ne nanese zlo, ni verbalno ni duševno. Ahimsa se odnosi i na princip koji prati odnos prema čovekovoj prirodi, naročito proces samospoznaje i transformacije koju čovek doživljava iznutra, boreći se sa nasiljem koje se pojavljuje u svakom od nas – objasnila je prof. Maksić.
Sa njenim rečima složila se i Dipanita Data, ističući da već 15. put boravi u našem gradu.
– Kad god dođem u Zrenjanin, posetim Gimnaziju i đake. Svaka poseta je veoma impresivna. Prvi put sam došla 2011. godine, čega se posebno sećam jer sam dosta komunicirala sa učenicima. Neki od njih mi i dalje pišu. Ovaj susret je bio pravi dril, jer su mlade generacije postavile mnogo pitanja. Veoma je važno odgovoriti šta ahimsa njima znači.
Pitanja su bila veoma zanimljiva, teška i dubokoumna. Primetila sam da se neki od njih suočavaju sa ozbiljnim problemima. Jako sam srećna što je promocija bila uspešna – poručila je Dipanita Data za naš list.
Knjigu „Ahimsa: Tagor i Gandi” izdala je Gradska narodna biblioteka „Žarko Zrenjanin”.

  • PRIJATELЈSTVO DUGO 10 GODINA
    – Dipanita Data i ja smo se upoznale na konferenciji u Bangladešu maja 2011. godine, kada sam dobila poziv da izlažem svoj rad o Tagorovim obrazovnim idealima povodom 150 godina njegovog rođenja. Posle toga smo osnovale Tagor centar Srbija u Zrenjaninu, u kojem smo obeležili jubileje – 150 godina od rođenja i Tagora i Gandija. Imamo odličnu saradnju sa Ambasadom Indije u Beogradu. Ideja je da se indijska kultura i filozofija promovišu, tako što već deset godina organizujemo „Dane indijske kulture” u našem gradu – naglasila je Aleksandra Maksić.

I. Isakov