Skuplji novac, opreznije zaduživanje

Piše: dr Dejan Molnar, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Kao i u većini drugih država, cene u Srbiji nastavljaju da rastu. Godišnja inflacija koja pokazuje koliko su se one u nekom mesecu uvećale u odnosu na isti period prethodne godine, od početka 2022. ubrzava se iz meseca u mesec – januar (8,2%), februar (8,8%), mart (9,1%), april (9,6%).
Suočavajući se sa ovom situacijom, Narodna banka Srbije (NBS) je 12. maja odlučila da poveća referentnu kamatnu stopu sa 1,5% na 2%, što je signal da se monetarna politika pooštrava. Cilj poskupljenja novca je da se ograniči njegova raspoloživost, i da se akterima na tržištu pošalje poruka da je došao kraj ere jeftinog zaduživanja. Podsetimo, referentna kamatna stopa NBS je marta 2020. godine spuštena sa 2,25% na 1,75%, da bi se potom umanjivala sve do 1%.
Treba praviti razliku između ukupne i tzv. bazne inflacije. Dok se prilikom obračunavanja ove prve u obzir uzima promena cena svih proizvoda, bazna tretira samo one proizvode i usluge čije se cene formiraju prema uslovima na tržištu. Drugim rečima, bazna inflacija ne obuhvata cene sezonskih poljoprivrednih dobara, kao ni one koje su pod bilo kakvim režimom regulacije/kontrole. Naročito je u procesu vođenja monetarne politike bitno razlikovati komponente rasta cena koje predstavljaju dugoročnu tendenciju od onih koje su privremenog karaktera, odnosno posledica su trenutnih/privremenih šokova.
Bazna predstavlja dugoročni trend ukupne inflacije. Centralna banka bi tebalo da se fokusira upravo na taj deo koji potiče sa strane tražnje. Restriktivnom monetarnom politikom (povećanjem kamatnih stopa) može se smanjiti količina novca u opticaju (tražnja) čime se doprinosi smanjenju pritiska na rast cena, dok se ekspanzivnom (smanjenjem kamatnih stopa) može uticati na povećanje količine novca u opticaju (tražnje). Na one promene cena koje su izazvane šokovima na strani ponude (tzv. uvezena inflacija – cene energenata, hrane, proizvoda sa regulisanim/kontrolisanim cenama itd.) mere centralne banke nemaju mnogo uticaja.
Kako se navodi iz NBS, aktuelna ukupna inflacija je u najvećoj meri posledica poskupljenja hrane i energije. Bazna inflacija, koja se dobija kada se iz obračuna isključe promene cena hrane, energije, alkohola i cigareta, bila je gotovo dvostruko niža od ukupne inflacije. Zbog toga kreatori monetarne politike nisu preduzimali agresivnije mere.
Referentna kamatna stopa je osnovna kategorija kojom se utiče na sve druge kamatne stope na tržištu (na kredite, depozite i dr.). Pitanje koje se nameće jeste da li će i kako ova promena u monetarnoj politici NBS uticati na građane. Prema statistici Narodne banke kamatne stope banaka na dinarske kredite odobrene stanovništvu koji se trenutno nalaze u procesu korišćenja/otplate su, u slučaju kratkoročnih potrošačkih zajmova 9,89%, a gotovinskih 9%. Kod dozvoljenih prekoračenja po tekućem računu (tzv. dozvoljeni minus) to je 28,94%, a duga po kreditnim karticama 21,44%.
Imajući u vidu da su kamatne stope na ove vrste pozajmica prilično visoke, ovo povećanje od 0,5 procentnih poena ne bi trebalo da ima značajniji uticaj na mesečne obaveze (rate), te finansijski položaj onih dužnika koji koriste dinarske pozajmice od banaka. Povećanje referentne kamatne stope treba shvatiti kao vid upozorenja da se u narednom periodu opreznije zadužujemo.