Siromaštvo kuca na vrata?

Piše: dr Dejan Molnar, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Evropska centralna banka je u drugoj polovini juna podigla referentnu kamatnu stopu (EURIBOR) na 4%. U pitanju je osmo uzastopno povećanje počev od jula 2022. Preduzima se u nameri da se obuzda inflacija u Evrozoni (države koje koriste evro kao valutu). Radi se o velikom i naglom rastu kamatne stope, posebno kada se ima u vidu da je od marta 2016. do jula 2022. godine ona bila na nivou od 0%. Restriktivna monetarna politika je u razvijenim evropskim zemljama praćena i zatezanjem u domenu fiskalne politike (manja budžetska potrošnja), te je „udruženim snagama” rast cena usporen. Međutim, obaranje inflacije se u kratkom roku plaća nižim ekonomskim rastom. Visoke kamatne stope i smanjena količina novca u opticaju dovode do manje potrošnje (lične i investicione). To za posledicu ima usporavanje privredne aktivnosti.
Informacija koja zabrinjava je da Nemačka u toku poslednja dva kvartala beleži pad bruto domaćeg proizvoda – u četvrtom u odnosu na treći 2022. godine (- 0,5%), kao i u prvom 2023. u odnosu na četvrto tromesečje 2022. godine (- 0,3%). Nemačka je naš najznačajniji spoljnotrgovinski partner – u periodu januar-maj 2023. godine čak 14,7% ukupnog izvoza i 12,8% uvoza ostvarivali smo sa ovom državom. Od ukupno 2.862 poslovnih subjekata koji posluju kod nas, a pod većinskom su kontrolom stranih preduzeća, čak je 264 (9,2%) poreklom je iz Nemačke (zapošljavaju oko 60.000 radnika). Prema podacima Narodne banke Srbije, u razdoblju 2010-2022. od ukupno ostvarenog neto priliva stranih direktnih investicija (31,4 milijardi evra), samo iz Nemačke je došlo 8,3% (oko 2,6 milijardi evra). Kriza sa kojom se suočavaju preduzeća u matičnoj zemlji će verovatno uticati na redukovanje novih ulaganja u inostranstvu, pa i u Srbiji. Može za efekat da ima i smanjivanje obima poslovanja (ili gašenje) onih firmi koje već posluju kod nas.
Restriktivnost monetarne politike Evropske centralne banke, kao i recesija evropske privrede će se negativno odraziti i na materijalni položaj stanovnika Srbije koji otplaćuju kredite indeksirane u evrima. Prema podacima NBS takvi zajmovi su maja 2023. iznosili oko 5,8 milijardi evra, od čega se čak 85% (blizu 5 milijardi evra) odnosi na stambene kredite. U Srbiji ima oko 152.000 dužnika koji otplaćuju stambeni zajam te najmanje toliko porodica/domaćinstava oseća posledice rasta kamatnih stopa. Prosečna cena kredita je za samo godinu dana povećana sa 2,87% (maj 2022.) na 5,86% (maj 2023).
Uzmimo za primer zajam u iznosu od 60.000 evra, sa rokom otplate od 25 godina. Pre godinu dana mesečna rata (anuitet) je bila 280 evra. Usled povećanja kamatne stope i EURIBOR-a, ova obaveza je čak 380 evra. Za samo godinu dana došlo je do povećanja mesečnih obaveza dužnika u proseku za 100 evra (rast od 36%). Pri nepromenjenom deviznom kursu dinara u odnosu na evro, to je dodatno opterećenje kućnog budžeta za oko 12.000 dinara. Uz izražen trend rasta ostalih troškova, neminovan je osetan pad nivoa životnog standarda. To može uzrokovati društvene tenzije, javno izražavanje nezadovoljstva, negativnu atmosferu i sl. Kao što i stara izreka kaže: „Kada siromaštvo ulazi na vrata, ljubav izlazi kroz prozor”.