ZA TERETNA VOZILA OBILAZNI PUT JE IZBOR, A NE OBAVEZA

Tranzit van centra tek kad se kompletira ruta

Krakom obilaznice od kružnog toka ka Žitištu do onog ka Mihajlovu u pet minuta prođe oko dvadeset vozila. Mahom su to putnički automobili zrenjaninskih, novosadskih, vršačkih i kikindskih registracija. Poljoprivredne mašine i teretnjaci čine jednu trećinu tranzita, pokazuje istraživanje lista „Zrenjanin”.
Ova saobraćajnica u rad je puštena pre godinu dana sa ciljem da tranzitni saobraćaj preusmeri sa gradskih ulica. Uprkos tome, završetak radova nije ispratilo i postavljanje saobraćajne signalizacije koja bi vozače usmerila na obilazni put. Tako sada u toku dana kroz grad za pet minuta protutnji oko deset kamiona, uverili smo se na terenu.

NIŠTA BEZ TREĆEG KRAKA
Za održavanje magistrale i postavljanje signalizacije zaduženo je JP „Putevi Srbije”. Kako od njih saznajemo, adekvatna usmerenja ka putu na obodu grada biće locirana tek nakon što obilaznica bude kompletno završena. Do tada se neće menjati ni ograničenja u ulici Nikole Pašića, na Bulevaru Milutina Milankovića i Bulevaru Veljka Vlahovića.
– Do sada je izgrađeno 8,6 kilometara puta, a projekat izgradnje trećeg kraka je u završnoj fazi. Pokrenut je postupak pribavljanja građevinske dozvole i očekuje se da radovi krenu u prvoj polovini 2024. godine. Rok za njihov završetak biće 18 meseci – najavljuju iz „Puteva Srbije”.
Dodaju da će radovi obuhvatiti izgradnju 3,7 kilometara saobraćajnice, nadvožnjaka preko pruge, mosta preko kanala i dve kružne raskrsnice. Procenjena vrednost projekta je 700 miliona dinara.

KAMIONI U GRADU
Kako su nam potvrdili zrenjaninski taksisti, u toku dana na magistrali su velike gužve u saobraćaju. Zbog nezanemarljivog broja kamiona kao posebno problematičnu navode ulicu Nikole Pašića. Uprkos tome, kažu da obilaznicu retko koriste.
– Mušterije veruju da je to duži put. I kada imam, na primer, vožnju sa Zelenog polja na Bagljaš idem magistralom, lakše mi je da uhvatim zeleni talas – kaže taksistkinja čije je ime poznato redakciji.

Sličnog mišljenja je i njen kolega Ivan Brančić koji ističe da je uloga obilaznice da iz grada izmesti teretnjake.
– Kamion koji dolazi iz Beograda nema šta da traži u centru, osim kada ima nešto da istovari. Njih još uvek ima puno u gradu, pretpostavljam da veliku ulogu igra to što obilaznica nije do kraja završena – smatra Brančić.
Put na obodu grada za taksiste je dobra alternativa kada se vožnja odvija od Bagljaša (tržni centar „BIG”) ka selima u pravcu Kleka.
– Možda nije bliže, ali je brže. Često klijenti zahtevaju da se ide obilaznicom kako bi se izbegli semafori – objašnjava taksista Jovica G.
Prema njegovim rečima, na magistrali još uvek ima mnogo šlepera i velikih kamiona. Iz tog razloga smatra da bi policija mogla da usmerava teretnjake na tranzitni put, kako bi se smanjile gužve, buka i zagađenje.

J. Šormaz

PRVO ZNAK, PA KONTROLA
Po gradskim ulicama dozvoljeno je kretanje svih vrsti vozila, osim ako to nije saobraćajnim znakom zabranjeno, objašnjavaju iz Saobraćajne policije.
– U ulicama u kojima ne postoji znak za zabranu prolaska teretnih vozila, policija sankcioniše one vozače koji prenose teret veći nego što je na deklaraciji proizvođača. To znači da imaju masu veću od najveće dozvoljene – više od 40 tona, a ne poseduju posebnu dozvolu za vanredni prevoz – kažu iz Saobraćajne policije.
Dodaju da je kazna za nepostupanje po saobraćajnom znaku 5.000 dinara. Odluka o tome gde će oni biti postavljeni na lokalnim putevima je u nadležnosti lokalne samouprave.

HITNO SAOBRAĆAJNO REŠENjE
Podsetimo, treći krak obilaznice koji spaja pravce za Novi Sad, Elemir, Kikindu i Mihajlovo sa Srpskom Crnjom i granicom sa Rumunijom u saobraćaj je pušten pre godinu dana. Tom prilikom gradonačelnik Simo Salapura istakao je da će preusmerenje tranzita značiti i manje gužvi u gradu, manje zagađenja i habanja gradskih ulica. Najavio je da će radovi na poslednjem delu biti gotovi u naredne dve godine, preneo je sajt Grada. Takođe je istaknuto da će izgradnjom poslednje deonice biti ostvareni i neophodni uslovi za rasterećenje saobraćaja u neposrednom okruženju „Linglonga”, čija ogromna logistika nameće što hitnija saobraćajna rešenja.