DR NADA KULJIĆ KAPULICA, VIRUSOLOG, O STRUCI I DUGOGODIŠNJEM „POZNANSTVU” SA KORNA VIRUSOM, O USPOMENAMA IZ ZRENJANINA…

Za pobedu nije potrebno oružje, već znanje

U početku sam mislila da korona virus može potpuno da nestane, a sada smatram da je to manje verovatno. Može da ostane među ljudima i da bude stalno prisutan, da u pojedinim mesecima bude češći, a u drugim ređi

Dok virus korona „lomi” svet, a svet se „lomi” da utvrdi kako je nastao i odakle je krenuo, dr Nada Kuljić Kapulica, koja je kao virusolog ceo radni vek provela na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu, smatra da je u pitanju laboratorijski „proizvod”. Ona je vrhunski stručnjak u oblasti virusologije, a od nedavno je u penziji. Svoj stav potkrepljuje činjenicama iz sopstvenog iskustva.
Rođena je u Zrenjaninu gde je maturirala u Prvoj gimnaziji. Diplomirala na Medicinskom fakultetu u Beogradu, specijalizirala mikrobiologiju sa parazitologijom na VMA. Radila je i u nastavi na Medicinskom fakultetu VMA i na Farmaceutskom fakultetu. Nije imala vremena za medije, niti joj je blisko medijsko eksponiranje. Ali, kako odbiti molbu da govori za medije kojima je u imenu njen grad…?

Za većinu ljudi u svetu korona virus je nov, nepoznat, opasan. Neman koja gasi život, ostavlja posledice i ne zna se dokle će „vladati”… Vi ste prvi stručnjak u Jugoslaviji koji se duže od decenije bavio korona virusom? Koliko se „poznajete” i odakle virusu novo, opako „lice”?
– Više od deset godina, sredinom osamdesetih, bavila sam se dijagnostikom jednog od prvih korona virusa (CoV) OC43 i pratila sam ovu grupu virusa tokom svoje karijere. To sam radila u virusološkoj laboratoriji VMA koja je tada, zajedno sa Torlakom, bila vrlo moćna. Bila je to tada relativno nova, nepoznata grupa virusa i za mene je to bio izazov. Bio je to novi virus, znalo se samo da izaziva blage respiratorne infekcije.

Korona virus je, dakle, otkriven pre više od pola veka. Kako se razvijao i u šta se pretvorio?
– Sredinom šezdesetih godina prošlog veka otkrivena su prvi put dva CoV kod ljudi: jedan od njih, OC43, bio je zastupljen u Evropi, a drugi soj, 229E u Americi. Oni su izazivali blage upale gornjih respiratornih puteva i povremeno i teže upale, poput zapaljenja pluća ili pogoršanje hroničnih bolesti pluća. Nazivaju se sezonski, jer su infekcije izazvane ovim virusima prisutne tokom cele godine, a u pojedinim sezonama više, poput infekcija izazvanih virusom gripa. Nova era i povećan interes za ovu grupu virusa nastala je 2002. godine, kada je izbila epidemija SARS-a u zemljama jugoistočne Azije. To je bio prvi CoV koji je izazazvao bolest koja je imala i smrtni ishod kod nekih ljudi.

Usledila je MERS korona… Kako?
– Korona virus koji izaziva MERS izolovan je u epidemiji 2012. godine, zahvatio je više zemalja i imao je smrtnost više od 30 odsto. Obe ove epidemije su se relativno brzo završile i nije ih bilo u našoj zemlji. Potraga za poreklom ovih virusa dokazala je da potiču od životinja. Prenošenje se često događa u prirodi. Kaže se da virus preskače barijeru vrste i prilagođava se na novog domaćina. Primeri iz bliže prošlosti to dokazuju (West Nile virus, Ebola virus, HIV virus). Treći smrtonosni je ovaj novi CoV, koji je uzročnik bolesti COVID 19 i ove najnovije pandemije. Pravi razna iznenađenja, a njegova proučavanja traju.

Kako objašnjavate tvrdnje stručnjaka iz različitih oblasti, kao i iz Vaše struke, da su i izvor korona virusa životinje, kao i da nema govora o „zaveri”, niti mogućnosti da je opasan virus izašao iz laboratorije, namerno ili slučajno, svejedno, a onda nastavio da živi u životinjama i prenosi se na čoveka?
– Poreklo novog korona virusa nije definisano. Nobelovci Lik Montenje i Tašuko Honjo tvrde da potiče iz laboratorije To je moguće, pošto su virusi najmanji mikroorganizmi i pošto su njihovi genomi poznati i s obzirom na strahovito velike mogućnosti genetike i molekularne biologije. Možda je to izvesno.

Odakle takva otpornost korona virusa, šta se to dešava, pa odoleva i suncu, i kiši, i vetru…?
– U principu, virusima odgovara niska temperatura i visoka vlažnost. Infektivnost virusa se uništava visokom temperaturom, s tim što se pretpostavlja da je ovom virusu potrebna temperatura iznad 56 stepeni, koja inače uništava većinu mikroorganizama. Detaljna ispitivanja dobijena su kod SARS-a i poređenje njegove osetljivosti se često obavlja sa ovim novim korona virusom. U poređenju s prvim sezonskim CoV, koji brzo gubi infektivnost na sobnoj temperaturi, SARS preživljava i do 96 časova.
Rezultati ispitivanja ovog novog korona virusa dobiće se u budućnosti. On se inaktivira standardnim dezinfekcionim sredstvima koja se i koriste (najčešće hlorni preparati). Postoje zapisi da je ovaj virus pronađen posle izvesnog vremena (npr. na kruzerima ), ali je to nedovoljan dokaz za njegovo preživljavanje u spoljašnjoj sredini. Potrebna su detaljna ispitivanja koja traju…
Svedoci smo prisustva virusa kod nas i u toplim mesecima sa visokim UV zračenjem, što ruši pravilo sezonskih virusa koji su najaktivniji krajem zime i početkom proleća i osetljivi su na ove uslove. Ovaj virus, u svakom slučaju, pokazuje veću izdržljivost od ostalih.

Kakve su prognoze?
– Pošto se radi o potpuno novom virusu, smatram da niko ne može da predvidi njegov tok. U svakom slučaju, u tom predviđanju prednost dajem epidemiolozima. Na osnovu svog znanja o ovim virusima, samo mogu da pretpostavim da ovaj može da ima dva puta: ili da potpuno nestane (što se dogodilo sa SARS-om), što sam mislila u početku, a sada mislim da je manje verovatno, ili da ostane među ljudima i da bude stalno prisutan i da u pojedinim mesecima bude češći, a u drugim ređi.

Kada je Vas toliko iznenadio najnoviji oblik korona virusa, koliko li je tek iznenađenje za Vaše kolege koji se bave opštom medicinom ili su specijalizirali druge oblasti, a pogotovo za ljude koji nemaju veze sa medicinom? Imate li neku reč utehe za njih?
– Iz istorije medicine zna se da virusi često prave iznenađenje. Do sada je čovečanstvo uspelo da pobedi svaku opasnost koja je dolazila od ovih najsitnijih i najmisterioznijih neprijatelja. Tu ne treba nuklearno i supersonično oružje, potrebno je znanje i time će se pobediti trenutni virusni neprijatelj.
U šta najviše verujete kao prepreku korona virusu?
– Pobediti virus znači staviti ga pod kontrolu na neki način ili antivirusnim lekovima ili vakcinom sprečiti infekciju. Dobar primer je HIV infekcija koja je od smrtonosne bolesti u početku prevedena, zahvaljujući antivirusnim lekovima, u hroničnu bolest. Variola je iskorenjena zahvaljujući vakcini.

Kako procenjujete dosadašnja istraživanja u svetu vezana za vakcinu?
– U pitanju je potpuno novi virus, pa će i vakcina biti nova. Danas postoje tehnološke mogućnosti i veliki napredak u tom pogledu, pa se treba nadati.

Kakav je Vaš stav o eventualnoj vakcinaciji?
– U virusologiji je doprinos vakcina nemerljiv. Primera ima dosta: vakcina protiv gripa je svakako efikasna kod ugrožene populacije koju treba zaštititi od bilo kojeg rizika i nastanka komplikacija. I treba je koristiti prema indikacijama. Međutim, ona štiti od gripa, ali ne i od drugih virusa.

  • OAZA MIRA
    Sin i muž su mi najveći oslonac u životu. Iako je nekad stresna, medicinu treba voleti. Svako ima svoj izbor. I pored roditelja lekara, sin je izabrao tehniku i IT nauku. Volim Beograd, ali i da odem na vikendicu sa suprugom. Tamo je moja oaza mira, isključim se iz velegradske jurnjave i slušam tišinu. Moj suprug kuva najbolji pasulj na svetu, peče roštilj i sprema izvrsne morske specijalitete.

 

  • TOK I VREME
    Koliko bi vremena trebalo da protekne, po Vašem mišljenju, da bude proizvedena odgovarajuća vakcina?
    – Trenutno mnoge zemlje najavljuju da rade na proizvodnji vakcine i pritom koriste različite procedure. Taj proces obično ima svoj tok i vreme. Tek kad se sve proveri otvaraju se mogućnosti primene vakcine.

 

  • ZRENJANIN U SRCU
    Detinjstvo i mladost ste proveli u Zrenjaninu? Kakve su uspomene? Tu žive i Vaša rođena braća, naši poznati sociolozi i pedagozi dr Todor Kuljić i Nedeljko Kuljić. Kakvi su porodični susreti?
    – Svako sećanje na detinjstvo i mladost su nezaboravni. Iako sam davno otišla iz Zrenjanina, uvek želim da se vraćam. Oduševljavaju me sve radosne vesti iz mog rodnog grada. Obradovala sam se što je Zrenjanin proglašen za Evropski grad sporta za 2021. godinu. Ne dopada mi se što Zrenjanin nema ispravnu vodu za piće već dugo. Kada čujem ime Zrenjanin, prva asocijacija mi je pesma „Četir` konja debela” i sećanje na stari veliki most preko Begeja, na nezaboravne gimnazijske dane, na mladost. Porodični susreti su divni.

Branka Jajić