PODRŠKA I POMOĆ SEOSKIM UDRUŽENJIMA ŽENA

Malo nas je, ali smo složne

Na selu uvek ima šta da se radi, ali vredne ženske ruke našle su sebi vremena da učestvuju u brojnim aktivnostima koje će im u budućnosti pomoći da razviju svoje ideje i talente. Njihov društveni život bio je obogaćen druženjem ali i učenjem.
U okviru projekta „Podrška razvoju preduzetništva seoskih žena u Banatu” (učestvovalo je deset udruženja iz Vojvodine) bilo je reči o privrednim aktivnostima dama u ruralnim sredinama, ali i izazovima sa kojima se susreću kao i problemima koji često prolaze nezapaženi.

HOBI KAO IZVOR PRIHODA
S obzirom da trend napuštanja sela vlada već dugo, većina članica ovih grupa jesu u proseku starije od 60 godina. Nekima je teško da zainteresuju ostale za članstvo. Mlado udruženje a stare članice – tako su se opisale „Mokrinčanke”. Vešte su u šivenju i vezu, čiji se materijali od tekstila, kože i platna mogu naći na zajedničkoj mreži i internet prodavnici „Ženski divan” na sajtu „Pletenia” koji je stvoren kako bi im pomogao u prepoznatljivosti na tržištu.
U očuvanju starih zanata učestvuje i udruženje žena „Banatsko jagnje” iz Boke. One se trude da poslovi poput pranja vune ponovo zažive.
– Mi smo rešile da brendiramo vunu kao jedan od najstarijih zanata na svetu. Ona se od pamtiveka prala na reci – rekla je Marija Večanski, predsednica udruženja. – Svake godine dodajemo nešto novo. Proizvod koji smo skoro brendirale jeste sir od dunje koji je u Banatu poznat kao „kitnikez” – istakla je Marija.

„Veliko Srce” iz Lazareva najveću pažnju posvećuje edukaciji žena. U sklopu ove grupe redovno se održavaju radionice različitih vrsta.
– Obučili smo dvadeset žena za izradu mreža od kanapa i time se bavimo – istakla je predsednica Milanka Furtula. Pored mreža one su brendirale i medenjake i žerbo kocke. Kao prepreku u razvoju svog biznisa našli su u vidu nedostatka prostora.
– Sam medenjak ne može da se proda ukoliko nije ukrašen i prilagođen prilici, mi imamo ženu koja želi besplatno da nas obuči tome, ali jednostavno nemamo lokaciju za to – rekla je ona i dodala da pomoć ne mora biti novčana.
Prostor za rad i druženje sa druge strane nije problem u Belom Blatu, ali jeste nedostatak sredstava za njegovo renoviranje. Klub žena iz ovog sela je brendirao starinske kolače i štrudlu, a uz njih i udruženje žena Iđoš takođe čuva stare recepte od zaborava. Ovaj kraj je autentičan po danima ludaje, tako da su oni iskoristili bundevu i krenuli sa reklamiranjem soka, likera i pekmeza od nje.

VAŽNO JE SLUŠATI I USMERITI IDEJE
Vojvođanska sela jesu bila poznata po tome što je svako mesto imalo bar jedno udruženje koje je bilo centar privrednih aktivnosti. Međutim, pandemija je dosta izmenila sastav mnogih.
Kako navodi Radoslava Aralica, koordinatorka u Zrenjaninskom edukativnom centru (ZEC) koji je sprovodio projekat, svako peto udruženje je prestalo da funkcioniše. Što zbog malog broja članova, što zbog finansija, uglavnom prekinuta je tradicija druženja i okupljanja.
Biljana Stepanov, predstavnica Centra za podršku ženama, objasnila je koliko je bitno imati povratnu informaciju iz udruženja kako bi im se pružila adekvatna podrška.

– Ključna je komunikacija sa njima. Ne treba gurati žene silom u preduzetništvo ili masovnu proizvodnju, moraju se one same za to zainteresovati. Mi moramo da slušamo i pratimo šta je u njihovom interesu – rekla je Stepanov i istakla da je važan odnos dama prema onome što rade.
Završnoj konferenciji, pored pomenutih, prisustvovali su gradonačelnik Simo Salapura, zatim Đenđi Seleši, pomoćnica pokrajinskog sekretara za socijalnu politiku, Nevena Marčeta iz Kancelarije Ujedinjenih nacija. Na događaju su predstavljeni rezultati projekta i predlozi za unapređenje ekonomskog položaja žene u ruralnim sredinama.

A. Ilijev

  • ŠIRENJE MREŽE UDRUŽENJA
    Projekat je realizovan u saradnji sa seoskim udruženjima žena na teritoriji Zrenjanina, kao i u Kikindi i Čoki. Ovoj mreži u novom ciklusu mogu se pridružiti i „Harmonija” (Aradac), Udruženje žena Kumane, „Velikoselke” iz Kikinde, Udruženje žena „Đura Jakšić” (Nova Crnja) i „Sunce” iz Padeja. One su dobila podršku u opremi pri započinjanju biznisabudući da je prepoznat potencijal za razvijanje i brendiranje proizvoda
  • PRIZNANJE LAZAREVLJANKI
    Angažovanje Milanke Furtule na osnaživanju ženskog preduzetništva u seoskoj sredini nije ostalo nezapaženo. Pored najvišeg pokrajinskog priznanja za ravnopravnost polova koje je dobila prošle godine, usledila joj je još jedna pohvala za rad. Naime, u planu Pokrajinske vlade jeste da se osnuju dva najviša tela od kojih je jedno Savet za rodnu ravnopravnost. Furtula je predložena za jednu od sedam članica Saveta. Ono će predstavljati najviše savetodavno telo Pokrajinske vlade.