ISPLATA NOVCA ĐACIMA SPROVODI SE PREKO OBRAZOVNIH USTANOVA, A NE E-UPRAVE KAO RANIJE

Po kojem osnovu su uključene škole?

Prosečan šesnaestogodišnjak još uvek nema pravo glasa, ali ga raduju najave izbora. Naime, ove jeseni u dva navrata dobio je „džeparac” od države – najpre 10.000 dinara namenjenih mladima do 16 godina, a potom istu sumu predviđenu za srednjoškolce. Jednokratnu novčanu pomoć (raspon 1.000–20.000 dinara) dobili su i penzioneri, mladi od 16 do 29 godina, zdravstveni radnici, studenti, korisnici socijalne pomoći.
U javnosti su se prethodnih dana vodile rasprave o isplati srednjoškolcima. Spornim se smatra to što su u proces uključene škole.

DODATNI POSAO
Po 10.000 dinara za pripadnike populacije 15–19 godina obećano je 26. novembra.Potom je Vlada odobrila ovaj plan 29. novembra, a istog dana je zrenjaninsko Gradsko veće utvrdilo predlog o isplati jednokratne pomoći. Lokalni parlament ga je usvojio na hitno sazvanom zasedanju 30. novembra. Odbornici su izglasali da se novac za đake prenese iz Ministarstva za brigu o porodici i demografiju u budžet Grada, odakle će biti uplaćen roditeljima i starateljima.
Odmah po odluci Vlade, Školska uprava Zrenjanin prosledila je srednjim školama obaveštenje Ministarstva prosvete o tome šta su njihove aktivnosti, navodi za naš list Đorđe Klać, direktor Tehničke škole.
– Posebno obrazloženje o tome zašto su obrazovne ustanove uključene u proces isplate nismo dobili, mada smatram da nije bilo ni potrebno. Škola je tu da u svakom pogledu pomogne svojim učenicima, pa i u ovom slučaju – navodi Klać.

Međutim, Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije (NSPRS) smatra da Ministarstvo mora da objasni po kojem osnovu od profesora zahteva da sprovode poslove koji ometaju redovnu nastavu. Naime, razredne starešine su dužne da asistiraju učenicima u popunjavanju papirnih formulara, a zatim podatke prenesu u računar. To nije definisano u ugovoru o radu, ističe sindikat. Dodaju da se time vrši nepotrebna obrada većeg broja podataka o ličnosti roditelja.
Pritom, sve je trebalo odraditi u kratkom roku, napominje Svetlana Vukobratović Novković, profesorka engleskog jezika u Elektrotehničkoj i građevinskoj školi (EGŠ) „Nikola Tesla”.
– Prvi obrazac nije sadržao JMBG vlasnika računa, tako da smo, nakon već prikupljenjih podataka, morali sve da ponovimo narednog dana na drugačijem formularu. Budući da ima roditelja koji rade, koji su u inostranstvu ili selima, izgubila sam dva dana na telefonu u kontaktu sa njima i van radnog vremena kako bih obavila sve tako da niko iz odeljenja ne bude uskraćen za novac – navodi sagovornica. Podseća da je za druge jednokratne isplate mladima korišćen sajt E-uprave.

Đorđe Klać ukazuje da su odeljenske starešine Tehničke škole svu dokumentaciju prikupile na vreme, bez ugrožavanja nastave, te da su posao oko isplate pomoći završili bez problema.

DECI JE SVE JASNO
Pojedini profesori dele stav NSPRS-a da se ovakvim zaduženjem stavljaju u položaj izvršilaca populističke mere vlasti. Olgica Rakić, profesorka grupe stručnih predmeta, navodi da je bila u velikoj moralnoj dilemi kako da postupi pred zadatkom koji je naložila Vlada. Najpre ga je odbila, ali je potom shvatila da će onda roditelji đaka morati da dolaze u školu po formulare, a mnogi ne žive u gradu.
– Na taj način bih sprečila da oni dođu do svog novca. Sa druge strane, moram biti dobar model deci u delikatnom razvojnom dobu, a poštenje i moral ne podrazumevaju da im delim novac u ma čijoj predizbornoj kampanji – kaže Olgica Rakić.

Međutim, susret sa đacima olakšao joj je dileme, iako se pri ulasku u učionicu osećala poniženo.
– Bilo mi je važno da se ogradim od ove isplate i objasnim da je to smislio neko kako bi se predstavio dobrotvorom. Objasnila sam učenicima da u svemu učestvujem samo da bi oni došli do svog novca bez trzavica jer nisu krivi za to u kakvo smo se društvo pretvorili. Rekla sam im da roditelji imaju težak zadatak da ih pravilno vaspitaju. Naglasila sam da je jako važno da se obrazuju i kroz život probijaju sopstvenim radom kako njima niko ne bi manipulisao. To su i inače teme naših razgovora. Nije bilo potrebe da im mnogo pričam jer su odreagovali sa: „sve je nama, razredna, jasno” – konstatuje Olgica Rakić.
Do zaključenja ovog broja, Ministarstvo prosvete nije obrazložilo zašto i po kojem osnovu se isplata jednokratne pomoći sprovodi preko škola. Ni ovdašnja Školska uprava nije odgovorila da li su im se prosvetari žalili zbog nametnutog zadatka jer, kako ističu, to ne mogu uraditi bez odborenja Ministarstva.

M. M.
Foto: Arhiva lista „Zrenjanin”

  • BRIGA O MLADIMA
    Olgica Rakić konstatuje da jednokratna novčana pomoć ne predstavlja brigu o deci.
    – Mnogo dece nikad nije ni videlo more. Mogli su da im obezbede jeftino letovanje. Ako ne besplatne, a onda bar jeftinije udžbenike. Mogli su omogućiti više stipendija, kao i školski prevoz za učenike iz prigradskih mesta, pa da nemaju problem sa ostajanjem na poslednjim časovima i trčanjem do glavne stanice – navodi sagovornica.